Posljednjom radionicom iz ciklusa „Crna vina Dalmacije“, zatvoren je vinski program koji je tijekom svibnja ljubiteljima vina donio putovanje kroz najvažnija dalmatinska vinogorja. Nakon Pelješca i Hvara, završna radionica održana u vili Nika, bila je posvećena vinima šibenskog kraja i njihovom kontrastu u odnosu na kaštelanska vina.
Ciklus radionica osmišljen je kao usporedno kušanje ponajboljih crnih vina iz renomiranih dalmatinskih vinogorja, s ciljem približavanja dalmatinskog vinskog identiteta kroz edukaciju, terroir i autohtone sorte. Voditelj radionica bio je vrhunski sommelier i vinski edukator Danijel Čečavac, nositelj WSET diplome i titule Wienakademiker.
U ime Klastera Zora, Srećko Radnić istaknuo je važnost očuvanja višestoljetne vinske tradicije Kaštela i Dalmacije, podsjetivši kako povijesni i arheološki izvori potvrđuju da su još Iliri, uključujući pleme Delmata na području današnjih Kaštela i zaleđa, uzgajali vinovu lozu na padinama Kozjaka prije dolaska Grka. Upravo je taj kontinuitet vinogradarstva, naglasio je, temelj današnjeg identiteta dalmatinskih vina i autohtonih sorti.
Posebno mjesto pritom zauzima crljenak kaštelanski, sorta koja je genetski povezana sa svjetski poznatim Zinfandelom, čime su Kaštela dodatno pozicionirana na globalnoj vinskoj karti. Otkriće genetske identičnosti crljenka i Zinfandela svojevremeno je izazvalo veliki interes svjetske vinske javnosti te otvorilo vrata međunarodnoj promociji dalmatinskih vina.
Radnić je istaknuo i kako crna vina Dalmacije danas predstavljaju važan dio eno-gastronomskog identiteta regije, ali i snažan turistički i izvozni potencijal.
Voditelj radionice Danijel Čečavac rekao je kako radionica nije bila zamišljena kao klasična usporedba vina, nego kao prikaz kontrasta različitih terroira i stilova.
– Baš kao što Šibenik obiluje autohtonim sortama, prisutan je kontrast. Nije stvar usporedbe nego različitosti stilova. Sva vina su od vrsnih vinara i sva su bila izvrsna – kazao je Čečavac.
Dodao je kako su Kaštela i Šibenik danas vodeće regije u Dalmaciji kada je riječ o autohtonim sortama, no da šibenski kraj daje nešto drugačiji karakter vinima.
– Šibenik je specifičan jer je većina vinograda smještena u unutrašnjosti. Pod utjecajem Promine i hladnijeg vjetra dobivamo elegantniji stil vina, s nižim alkoholima, više svježine i više lepršavosti. Upravo zato imamo zanimljiv kontrast – objasnio je.
Posebno zanimanje izazvalo je slijepo kušanje jednog crljenka iz šibenskog kraja.
– Publika je mislila da se radi o crljenku iz 2020. ili 2021. godine. Međutim, kada sam otkrio da je riječ o vinu Ante Sladića iz Skradina iz 2017., svi su ostali iznenađeni. Vino je bilo izrazito strukturno, a doimalo se vrlo mladoliko – rekao je Čečavac.
Tijekom radionice kušana su vina različitih godišta, od 2017. do 2024., a posebno zanimanje izazvala je i pretpremijera vina vinarije Kaštel Sikuli Ivice Kovačevića iz 2024. godine, koje još nije na tržištu.
– Dobili smo širok dijapazon autohtonih sorti i stilova vina. Bilo je vrlo zanimljivo i edukativno, uz lijep razgovor i diskusiju o vinu, njegovim ljepotama, teksturi i balansu. Svaki sudionik imao je svoje favorite i teško je izdvojiti samo jedno vino – zaključio je Čečavac.
Posebno mjesto na završnoj večeri dobila je autohtona kaštelanska sorta prezentirana pod nazivom “Babica vinska kraljica”, a kušale su se dvije različite berbe poznate Vinarije Bedalov.
Kako vrhunsko vino najbolje ide uz autohtonu hranu, na rasporedu se našla i tradicionalna kaštelanska pučka spiza – posjetitelji su imali priliku uživati u kultnom jelu, sipi i bobu.
Foto: Ivana Topić
