Plavljenje obale na Jadranu postaje sve učestalije, a svjedoci smo da ni Kaštela nisu iznimka. Posljednji događaji u veljači ove godine, kako smo i pisali, u kojima je uslijed snažnog nevremena ciklonalna plima potopila rive i prodrla u objekte uz more, iznova su otvorili pitanje sigurnosti obale. I dok se u Kaštelima intenzivno planiraju projekti sanacije, širenja obale i izgradnje zaštitnih serpentina, znanstvenici donose nova saznanja o plavljenju.
Naime, istraživanja otkrivaju da do poplava na Jadranu ne dolazi isključivo onako kako se dosad vjerovalo – pukim djelovanjem niskog tlaka zraka i južnog vjetra koji potiskuju more. Ključnu, a dosad zanemarenu ulogu, ima tzv. rezonantno pojačavanje morskih oscilacija uzrokovano višestrukim impulsima vjetra.
Znanstvenici su otkrili novi mehanizam nastanka poplava na Jadranu koji pokazuje da do opasnog rasta razine mora dolazi zbog rezonancije između vjetra i stojnih valova u moru, izvijestili su sa Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
"Kao što dijete na ljuljački pravilnim pokretima može pojačati ljuljanje, tako i vjetar nad Jadranom može pojačati oscilacije mora ako je usklađen sa stojnim valovima", objašnjavaju u priopćenju.
Rezultati istraživanja objavljeni su u međunarodnom znanstvenom časopisu Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society, a proveli su ga znanstvenici iz talijanskog Instituta za znanosti o moru CNR-a i Geofizičkog zavoda Andrija Mohorovičić PMF-a u Zagrebu.
Autori istraživanja ističu da bi novo otkriće moglo unaprijediti prognoziranje jadranskih poplava i pomoći sustavima zaštite obalnih gradova. Osim Venecije, poplave sve češće ugrožavaju i gradove poput Trsta, Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika i Trogira.
Dosadašnja istraživanja pokazivala su da do poplava na Jadranu najčešće dolazi kada se ciklona približi Jadranu pa niski tlak zraka i južni vjetar potisnu vodene mase prema sjevernom Jadranu, što uz plimu izaziva nagli rast razine mora i plavljenje obale, posebno u Veneciji.
No novo istraživanje pokazalo je da višestruki impulsi vjetra mogu izazvati rezonanciju i dodatno pojačati oscilacije mora. Znanstvenici su analizirali meteorološke i oceanografske podatke prikupljene na više postaja u Jadranu te ih usporedili s rezultatima analitičkih i numeričkih modela.
Istraživanje se posebno usredotočilo na poplave Venecije iz prosinca 2019. godine, kada se pokazalo da najviši vodostaj ne mora biti prvi val, nego drugi ili treći, što može dovesti do nekoliko poplava zaredom.
Rad pod naslovom “Near-resonant excitation of the Adriatic barotropic modes: The seiche events of December 2019” potpisuju Marco Bajo, Luca Arpaia, Christian Ferrarin i Mirko Orlić.
Piše: Vera Kadijević/Hina
Foto: HINA/JURE DIVIC
