
U sklopu ovogodišnje manifestacije Noć knjige, koja se već tradicionalno obilježava nizom kulturnih događanja, ovog četvrtka u Nadbiskupovom kaštelu održan je program Kaštelanskog spomenara posvećen lokalnoj književnoj i kulturnoj baštini. Ovogodišnje izdanje donijelo je prisjećanje na kaštelanske književnike 18. i 19. stoljeća, ali i susret s gostom večeri Nenadom Kuzmanićem, čija je životna priča snažno povezana sa Sućurcem.
Ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić istaknula je kako je Kaštelanski spomenar osmišljen kao projekt posvećen ljudima i povijesti Kaštela: - Prvo izdanje Kaštelanskog spomenara, i prvom dijelu donosi prisjećanje na književnike i njihova djela koja se čuvaju u našoj zavičajnoj zbirci. Ovaj put fokusirali smo se isključivo na književnike, dok ćemo se publicistima posvetiti u nekom od sljedećih susreta - kazala je Dobrić.

Okupljeni su se tako prisjetili autora poput Filipa Lukasa, Milivoja Koludrovića, Mate Beretina, Luje Plepela, Tomislava Antunovića i Frane Bege, čiji radovi i danas svjedoče o bogatoj književnoj tradiciji ovog kraja.
Program je dodatno obogaćen i temom vezanom uz blagdan svetog Jurja: - Ovaj datum povezan je i s Trpmirovom darovnicom. Kao što znate, u našoj se zbirci čuva najstariji prijepis koji prvi put spominje Blaženog Jurja u Putalju, pa iz toga možemo zaključiti da je ovo prva hrvatska župa, kažu povjesničari. Dakle, pričat ćemo malo i o štovanju Svetog Jurja u Kaštelima, a imamo i fotografije iz naše zavičajne zbirke. Tako ćemo prikazati kaštelansku prošlost kroz fotografije, razglednice i kroz „živu riječ“. - dodala je Dobrić.
Poseban dio večeri bio je rezerviran za gosta Nenada Kuzmanića, koji je kroz niz anegdota evocirao uspomene na svoje studentske dane i rad u Jugovinilu. Iako nije rođeni Kaštelanin, njegova povezanost sa Sućurcem traje desetljećima.
- Izuzetno sam počašćen što sam večeras ovdje. Moja priča je možda specifična jer nisam Kaštelanin, ali sam se uz Sućurac vezao još kao student, dolazeći svakodnevno na vježbe. Kasnije sam radio u Jugovinilu, a potom se vratio na fakultet kao nastavnik. Cijeli moj život na neki je način povezan s ovim mjestom - istaknuo je Kuzmanić.

Kroz svoje izlaganje u opuštenom tonu prisjetio se trenutaka iz studentskih dana i početaka rada, a svojim anegdotama nasmijao je okupljene.
Dobrić je najavila i nastavak projekta, istaknuvši kako je cilj obuhvatiti sva Kaštela te dodatno obogatiti zavičajnu zbirku: - Pozivamo sve građane koji u svojim domovima čuvaju stare fotografije, dokumente ili zapise da ih podijele s nama. Sve ćemo digitalizirati i učiniti dostupnim budućim generacijama, istraživačima i studentima - poručila je.
Kaštelanski spomenar tako je još jednom potvrdio važnost očuvanja lokalne baštine, ali i snagu priče koja povezuje prošlost i sadašnjost.
Foto: Ivana Topić

