Prvog dana ožujka Hrvatsko planinarsko društvo Ante Bedalov u sklopu obilježavanja Dana grada Kaštela organiziralo je tradicionalnu planinarsku manifestaciju „Kolijevkom hrvatske državnosti“, okupivši više od stotinu planinara. Šetnjom među starohrvatskim lokalitetima čestitali rođendan svojim voljenim Kaštelima.
Sudionici su se okupili kod crkvice sveti Martin od Kruševika, a potom su na kambelovskom groblju posjetili grob Ante Bedalova, vrhunskog kaštelanskog alpinista po kojemu društvo nosi ime, a koji je tragično stradao u jednoj od najvećih planinarskih tragedija na Kavkazu. Time je i simbolično odana počast čovjeku čije ime i danas snažno obilježava planinarski život Kaštela.
Okupljene je u ime društva pozdravio predsjednik Marin Vukman, dok je pohod predvodio glavni vodič Mario Dragan. Na svakom od lokaliteta članica društva Jasenka Perišin Blandford sudionicima je ukratko približila povijesni i duhovni značaj pojedine crkvice i prostora na kojem se nalaze, povezujući planinarski hod s pričom o starohrvatskoj baštini.
Planinarsku obilaznicu utemeljio je Josip Pejša povodom Dana hrvatske državnosti, davne 1992. godine te su Kambelovčani otvorili obilaznicu koja vodeći preko 19 kontrolnih točaka, sudionike upoznaje s bogatom hrvatskom povijesnom baštinom. Upravo na kaštelanskim prostorima, nekad naznačenim kao kraljevski posjed, 4. ožujka 852. godine u Bijaćima je izdana Trpimirova darovnica u kojoj hrvatski knez Trpimir sebe naziva: DUX CHROATORUM IUVATUS MUNERO DIVINO (pomoću Božjom knez Hrvata), a važnost dokumenta je tim veća jer se u njemu prvi put spominje ime Hrvata.
Jučerašnja planinarska tura bila je nešto kraća, a prva kontrolna točka bila je crkva svete Marte, jedan od najvažnijih starohrvatskih lokaliteta. Ondje je naglašena povezanost Bijaća s ranim razdobljem hrvatske državnosti te arheološki nalazi i povijesni tragovi koji svjedoče o organiziranom crkvenom i političkom životu na ovom prostoru već u 9. stoljeću.
Slijedila je crkvica sveti Nofar, smještena na padinama Kozjaka, kao primjer skromne starohrvatske sakralne arhitekture koja potvrđuje gustoću i važnost crkvene mreže u ranom srednjem vijeku. Pohod je nastavljen prema crkvi sveti Juraj od Žestinja, lokalitetu koji svjedoči o kontinuitetu kršćanske tradicije i važnosti sakralnih objekata u životu tadašnjeg stanovništva podno Kozjaka.
Planinari su potom stigli do svetišta sveta Marija od Špiljana, poznatog kao Stomorija, jednog od najznačajnijih marijanskih svetišta kaštelanskog područja, koje stoljećima ima posebno mjesto u duhovnosti i identitetu ovoga kraja. Sljedeća postaja bila je crkvica Sveti Nikola od Podmorja, još jedan vrijedan trag starohrvatske sakralne baštine koji potvrđuje važnost ovog područja u razdoblju formiranja hrvatske države.
Put ih je dalje vodio do crkve svetog Lovre od Ostroga, smještene na istaknutoj koti s pogledom na Kaštelanski zaljev, gdje je istaknuta njezina povijesna i strateška važnost. Posljednja kontrolna točka prije dolaska na cilj bila je crkvica svetog Mihovila od Lažana, još jedan značajan starohrvatski sakralni objekt na južnim padinama Kozjaka, koji svjedoči o bogatoj i slojevitoj prošlosti kaštelanskog prostora.
Za sigurnost sudionika tijekom cijele manifestacije brinuo je splitski HGSS.
Po završetku pohoda planinari su stigli do planinarske kuće pod Koludrom, gdje ih je dočekala okrjepa, zajednički objed i veselo druženje uz gitaru i harmoniku, čime je na dostojan i srdačan način zaključena još jedna manifestacija posvećena prirodi, planinarstvu i bogatoj hrvatskoj povijesnoj baštini.
Foto: Ivana Topić
