Županijske maškare i Kambelovski krnjeval još jednom opravdali dugu tradiciju
Kaštela su i ove nedjelje još jednom pokazala zašto Kambelovski krnjeval ima posebno mjesto ne samo u gradu, nego i na županijskoj maškaranoj karti. 31. Kambelovski krnjeval i 20. Županijske maškare, objedinjeni u jedan veliki događaj, donijeli su obilje smijeha, satire, glazbe i jasnih poruka – onih koje se u krnjevalsko vrijeme najlakše izgovaraju pod maskom.
Vesela povorka krenula je iz Kaštel Gomilice, a završila na kambelovskom Brcu, gdje se okupio velik broj građana i gostiju. Povorku je, u pravom kraljevskom stilu, predvodila kočija s kraljem i kraljicom, simbolično označivši početak još jednog dana u kojem su Kaštela živjela u ritmu maškara.
Ovogodišnji kralj krnjevala bio je predsjednik Ivan Babić, koji je odmah na početku jasno poslao poruku krnjevala:
– Poruka ovogodišnjeg kambelovskog krnjevala je Pomirba, jer smo svi isti. Nitko nije stran, svi smo mi Hrvati, svi volimo svoju zemlju. Nema ovdje velikih razlika, ni lijevih ni desnih. Samo mir, ljubav i veselje.
Okupilo se oko 600 sudionika kroz 22 točke
Babić nije skrivao zadovoljstvo organizacijom i razmjerima događaja:
– Imamo veliku grupu, više od 130 članova. Svi smo zadovoljni organizacijom i koordinacijom. Atmosfera je odlična i svi smo prezadovoljni. Oko 600 sudionika, 22 točke. To je neka standardna brojka.
Uz njega je na kočiji bila i kraljica karnevala Kristina Šantić, koja je istaknula koliko joj ova uloga znači:
– Meni je velika čast i zadovoljstvo biti ovogodišnja kraljica krnjevala. U jednom danu smo proslavili velike i male krnjevale, i želim se zahvaliti svima koji su izašli na ulice i podržali našu tradiciju. Cijenim trud i rad koji smo uložili i to što nas prepoznaju svake godine. Idemo i u Rijeku. Naše prijateljstvo s Rijekom nikada ne prestaje, i u dobrim i u lošim trenucima, uz njih smo da ih podržimo. Nadamo se da ćemo biti prijatelji još dugi niz godina.
Iza kraljevske kočije povorku su nastavile Kaštelanske mažoretkinje, Gradska glazba Biranj i Plesni studio MOT, a zatim su se nizale maškarane skupine koje su, svaka na svoj način, kroz humor, ironiju i alegoriju komentirale aktualne društvene i lokalne teme.
Od krnjevalske satire, do klasike i "visoke umjetnosti"
Publiku su zabavile glazbene i folklorne interpretacije, ali i prepoznatljive krnjevalske satire – od klasike i „visoke umjetnosti“, preko tradicijskih prizora Zagore u Kaštelima, do lokalnih političkih i društvenih situacija koje su, kako to samo maškare znaju, prikazane bez zadrške, ali sa smijehom. Domaćini iz Karnevalske udruge Polantana posebno su se istaknuli s nekoliko snažnih i duhovitih točaka, koje su izazvale smijeh, komentare i glasne reakcije publike.
Među gostima su se našli i Imoćani, koji su, ostavši bez adventskog programa, „doveli“ Jelenu Rozgu kako bi dokazali da Imotski itekako ima advent, zatim bandejanske maškare iz Klis Kose koje su se pojavile kao radnici Nepalci, trogirske FBI agentice, morski svijet iz Biograda, plinske boce iz Brista, ali i kola hitne pomoći iz Prološca koja su za sobom vukla kasapnicu i sitnu pomoć – poruka jasna, ali zapakirana u krnjevalski humor.
Predvođeni crvenim golfom krnjevalska udruga Kampanel stigla je s točkom Večeri dalmatinske pisme, želeći se našaliti kako su kambelovčanima "ukrali" ovaj renomirani festival.
Jedna od upečatljivijih slika bila je i alegorijska maskota na začelju povorke, koja je uz glazbu omiljenog pjevača iz Čavoglava, vođena čovjekom u crnom s mačem, izazvala brojne komentare. Mnogi su u njoj prepoznali jednog gradonačelnika, no predsjednik udruge brzo je „ugasio vatru“:
– To nije nikakav gradonačelnik, to je jedan naš član udruge. Sve je stvar percepcije. Kao i svake godine, bitno je veselje. Bitno je zabaviti se i prikazati trenutnu situaciju.
Posebnu pažnju privukao je krnje, utjelovljen u vozilu koje se „bori“ prijeći preko ležećeg policajca, simbolično nazvanog Ulica kralja Krešimira, što je publika dočekala s glasnim odobravanjem i smijehom. Tradicionalno, zapaljen je na mulu, a tim su i kambelovske muke otišle u dim.
KKU Poklade stigle u Kambelovac nakon više od desetljeća
Nakon 15 godina, u Kambelovac je stigla i KKU Poklade – Donja Kaštela s točkom Dubai, a član Josip Sladić pojasnio je njihov dolazak:
– Došli smo na inauguraciju novog predsjednika Babića i nismo se dogovorili međusobno, ali smo odlučili dati novu šansu. Stvarno smo došli u velikom broju. Došli smo se zabaviti i pokazati što radimo u radioni. Idemo u sljedeći petak u Sloveniju, gdje ćemo prezentirati točku Dubai.
Riječi podrške i priznanja uputio je i dogradonačelnik Kaštela Antonio Budimir, istaknuvši dugu tradiciju i širu društvenu vrijednost Kambelovskog krnjevala:
– Kambelovski krnjeval zaista ima dugu tradiciju. Imaju niz ideja za daljnji razvoj svojih aktivnosti vezanih uz karneval. Također su ostvarili značajnu međugradsku suradnju i namjeravaju je i dalje razvijati. Vidjeli ste da u Kaštelima imamo veliki broj udruga, kao i gostujuće gradove i predstavnike. Za grad to konkretno znači nastavak društvenih aktivnosti nakon svih božićnih, predbožićnih i adventskih događanja. Uvijek je lijepo imati dodatne mogućnosti za aktivnosti naših građana. Znači da nismo samo zatvoreni u kućama, već da se možemo nalaziti za razne aktivnosti, pa i u vezi s karnevalom. Humora nikad ne nedostaje, ali ovdje ima i velike doze satire i kritike.
Na pitanje osjeća li se Grad prozvanim kroz krnjevalske poruke, Budimir je odgovorio:
– Pa, nismo osjetili kritiku u negativnom kontekstu. Sve to prožeto je dozom šale, tako da je ovo njihovo vrijeme u godini i tako mi osjećamo eventualne kritike koje zapravo nismo uvijek imali prilike čuti.
Zaključio je i osvrtom na masovno sudjelovanje djece i volonterski trud udruga, naglasivši kako će Grad i dalje pružati podršku ovakvim manifestacijama.
Još jednom se pokazalo da krnjeval u Kaštelima nije samo povorka, već ogledalo društva – razigrano, glasno, ponekad provokativno, ali uvijek s ciljem da se ljudi okupe, nasmiju i na trenutak zaborave svakodnevicu. A u Kambelovcu se to, već desetljećima, radi s puno srca.
Foto/video: Ivana Topić
