
Ovogodišnja Noć muzeja u Kaštelima privukla je brojne posjetitelje koji su imali priliku uživati u raznovrsnom kulturnom programu. Centralno događanje održano je u dvorcu Vitturiju, gdje su posjetitelji uz stručna vodstva Anamarije Bralić i Ive mogli proći kroz nedavno otvorenu izložbu „Kaštela na prijelazu stoljeća, priča Pave Ergovca“ koja kroz predmete iz Dokumentarne zbirke i privatne dokumente iz obitelji Ergovac prikazuje prilike iz političkog, gospodarskog i društvenog života Kaštela, od kraja 19. do sredine 20. stoljeća.
Izložba i prateći katalog podijeljeni su na tematske cjeline koje prate život i djelovanje Kaštelanina Pavla Ergovca koji je, iako široj javnosti nepoznat, ostavio neizbrisiv trag u Kaštelima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Njegov rad i angažman u arheologiji, politici, gospodarstvu i kulturi svjedoči o čovjeku duboko posvećenom svom kraju i njegovoj povijesti. Organizacijom ove izložbe predstavljen je njegov život i doprinos te njegovom pričom dočarana slojevita povijest Donjih Kaštela u tom razdoblju – od političkih previranja do kulturnih zbivanja i arheoloških otkrića koja su oblikovala lokalnu zajednicu.
Izložba započinje gospodarskim prilikama i predstavlja Pavu kao poljoprivrednika i veleposjednika. On je već s dvadeset godina sudjelovao na gospodarskim izložbama te je predstavio svoje proizvode na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi koja se 1891. godine održala u Zagrebu. S nje su izložene Diploma priznanica i diploma Mala kolajna te medalja za zasluge koje osvaja za svoje vino, ulje i voćarske proizvode. Sljedeći segment približava Pavin rad na arheološkim istraživanjima koje je organiziralo Društvo Bihać – hrvatsko društvo za istraživanje domaće povijesti. Pave je u ime društva vodio iskapanja na Mirima te u Bijaćima, kod crkve svete Marte. Uz dokumente kao što su Dnevnik iskapanja, izvještaji s istraživanja i dopisnice don Frane Bulića, izložene su lucerne i nakit pronađeni na lokalitetu. Restaurator Ante Jureškin napravio je odljev jednog od pronađenih nadvratnika s lokaliteta Bijaći – na kojem je ime đakona Gumpertusa.
Iza arheološke cjeline slijedi Pavin rad u školskim odborima za vrijeme gradnje nove škole u Kaštel Novom. Na početku 20. stoljeća u Donjim Kaštelima nije postojala posebno uređena zgrada škole zbog čega je Općinsko vijeće 1908. godine donijelo odluku o gradnji nove školske zgrade. Škola se nazivala „jubilarnom“ zbog velike proslave 60 godina kraljevanja cara Franje Josipa, a svečano je otvorena 1911. godine. Posjetitelji mogu vidjeti zapisnike seoskih zborova koji opisuju kako je došlo do odluke o gradnji, kao i pojedine etape izgradnje škole. Također, izloženi su predmeti iz obitelji Ergovac kao što su Pavina bilježnica računica i školske svjedodžbe. Ovaj dio izložbe naglašava njegov pedagoški i društveni angažman te stavlja u fokus važnost prosvjetnog razvoja za kaštelansku zajednicu.
Značajan dio izložbe tematizira političke okolnosti na prijelazu stoljeća te Ergovčevu uključenost u društvene pokrete toga vremena. Prikazana je njegova uloga u sokolskim društvima, koja su u tadašnjem društvu imala snažnu tjelesno-kulturnu i nacionalno-osvještavajuću funkciju, kao i rad u čitaonicama, ključnim institucijama građanskog i kulturnog života. Iz ovog dijela izdvaja se pismo iz 1895. godine koje šalje dr. Ante Trumbić, a u kojem traži od Pave da okupi pristaše Stranke prava za potrebe organizacije stranke na području Splita i Kaštela.
U završnom dijelu izložbe prezentirani su predmeti iz privatnog života, među kojima i tlocrt obiteljske kuće Ergovac, važan jer ga je izradio Pave koji se, uz poljoprivredu, bavio i izradom tlocrta manjih obiteljskih kuća u Kaštelima. Zanimljiv je i popis dote Pavine sestre Katice koji otkriva što je mlada žena nosila u muževu kuću te kakva su bila očekivanja od nje u obiteljskom i kućnom životu. Popis obuhvaća odjevne predmete, posteljinu, stolni i kućni tekstil te ručne radove. Dokument time otkriva žensku svakodnevicu, kućanske navike i vrijednosti koje su obilježile život u tadašnjim Kaštelima..
Autorice izložbe, kataloga i sinopsisa za video su Anamarija Bralić i Iva Prolić. Prateće ilustracije izradio je Dominik Žanić, a video koji prati izložbu izradio je Ivan Jurić. Izložba je otvorena do 7. veljače.
Foto: Ivana Topić

