U Kaštelima se kao i u brojnim gradovima diljem Hrvatske, sinoć obilježila Noć muzeja, manifestacija koja godinama popularizira i približava muzejsku djelatnost. U sadržajnom programu kojeg je pripremio Muzej grada Kaštela, posjetitelji su mogli uživati u izložbama, dok je za najmlađe posjetitelje organizirana likovna radionica u suradnji s UMAS-om.
U prostoru Muzeja u dvorcu Vitturi, mogla se pogledati izložba „Kaštela na prijelazu stoljeća – priča Pave Ergovca“ kao i gostujuća izložba „Zagreb in spe: Mali predmeti / Velike priče“ Muzeja grada Zagreba čija je autorica Aleksandra Bugar.
Izložba se sastoji od 6 arheoloških predmeta koji portretiraju život „pra-Zagreba“, Zagreba prije povelja o osnivanju. Neki od malih predmeta s velikom pričom koji su uključeni u izložbu su brončano koplje s lokaliteta Trg Sv. Marka, čaša s prikazom lica s lokaliteta Gradići, fibula s lokaliteta MGZ - samostan klarisa, te ostali.
Važno je istaknuti kako se radi o izložbi koja je izrazito inkluzivna za osobe s invaliditetom, na način da se vodi računa o visini izložbenih vitrina, također tu su i replike za dodir, tekstovi na Brailleovom pismu i hrvatski znakovni jezik.
Nakon prvog postava u Muzeju grada Zagreba, početkom 2022. godine, izložba je svoj put nastavila u Vukovaru, u Muzeju vučedolske kulture, a potom u Pomorskom muzeju „Sergej Mašera“ u Piranu te u JU Muzeji i galerije Podgorice.
- Jako mi je drago da se nalazimo u Muzeju grada Kaštela, kao dva gradska muzeja koja počinju jednu malo, nadam se, intenzivniju suradnju. Želimo pokazati na koji način radimo konkretne izložbe, koje su namijenjene svim posjetiteljima, a i prilagođene su osobama s invaliditetom. Muzeološki smo koncipirali izložbu kako bismo prikazali arheološku prošlost Zagreba. Zato smo je nazvali "Zagreb in spe", što bi značilo Zagreb u nastajanju, Zagreb u nadi, Zagreb koji će tek postati. Ova izložba se bavi Zagrebom prije onih godina tradicionalnog osnivanja, o kojima znamo, a to su kraj 11. stoljeća, Zagrebačka biskupija, i polovica 13. stoljeća, osnivanje Slobodnog kraljevskog grada, koje nam je dao kralj Bela Četvrti. Dakle, ovo je Zagreb prije pisane povijesti - kazala nam je autorica izložbe i muzejska savjetnica Muzeja grada Zagreba Aleksandra Bugar.
Kako su se odlučili kojih 6 predmeta će biti u izložbi objašnjava Aleksandra:
- Izabrali smo samo šest predmeta. Oni su zanimljivi jer evociraju potencijal da dožive priču o razdobljima u kojima su nađeni. Nađeni su na par lokaliteta, od kojih su pet u centru grada, a to su Kaptol i Gradec, dok je jedan lokalitet u Zagrebačkom polju, točnije Turopolje, južno od rijeke Save. Starost predmeta je otprilike šest tisuća godina. Šest predmeta može biti nekih drugih, ali su ovi bili dovoljno mali i zanimljivi da ispričaju svoju priču o lokalitetu, vremenu i Zagrebu.
Glavni kriteriji za odabir bili da predmet bude zanimljiv i da je dovoljno malen da stane u šaku kako bi se mogla napraviti replika koja bi bila dovoljno jednostavna za opipavanje, pojašnjava Bugar. Također, vitrine u kojima se predmeti nalaze izrađene su s kosinama za Brailleovo pismo i repliku koja stoji pored nje, te su relativno niske kako bi njihov sadržaj mogle vidjeti i osobe u invalidskim kolicima.
Izložba je prilagođena osobama s invaliditetom:
- Nismo željeli natrpati vitrine s puno predmeta, nego smo svakom razdoblju dali samo jedan mali predmet koji ima svoju vitrinu, prilagođenu baš njemu, kako bismo mu dali dignitet. Svaki predmet nosi svoju priču, a napravili smo i repliku. Repliku mogu opipavati osobe koje su slijepe ili slabovidne. To je jedina informacija koju dobivaju o predmetu. Preko predmeta i osjetljivosti svojih ruku mogu pročitati ili osjetiti kako predmet izgleda, kakav je na opip i koje su mu teksture i oblik. Pomoću Brailleovog pisma mogu pročitati osnovne podatke, jer naravno moraju dobiti dodatne informacije.
Uz navedene prilagodbe, zalijepljene su reljefne trake na podu uz svaki predmet kako bi osobe koje koriste bijeli štap znale da je tu nešto za njih. Također, u prostoriji je moguće pogledati i mali film na znakovnom jeziku s titlovima i govorom. Intenzivna je suradnja s različitim udrugama i savezima poput suradnji s Hrvatskim savezom slijepih, Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba “Dodir” i Kazalištem slijepih i slabovidnih “Novi život”. Na izložbi su im se pridružili i članovi iz Udruge slijepih iz Splita.
Kao najizazovniji dio organizacije izložbe, navodi upravo prilagodbu:
- Najizazovnija je bila upravo prilagodba, na koji način pristupiti. Dosta smo se konzultirali i radila sam s kolegicom Vesnom Leiner, koja je dugo radila i započela ovu suradnju. Intenzivno smo radile na nekoliko ovakvih izložbi, razmišljale, čitale, reducirale i propitivale jesmo li dobro razumjele i shvatile što će stvarni korisnici, a to su osobe u kolicima, slijepe, slabovidne, gluhe i gluhoslijepe osobe, zapravo trebati. Razmišljale smo o tipu slova, čitljivosti, visini, debljini, količini teksta. Sve ostalo je klasična izložba, a ova izložba može funkcionirati i bez tih prilagodbi. Međutim, zašto ne bismo prilagodili koliko god možemo. To poskupljuje proces, ali na kraju imamo produkt koji je dobar, kvalitetan i sadržajan, a na taj način komuniciramo sa svim našim posjetiteljima, misleći na sve kategorije korisnika. Postali smo član međunarodne muzejske zajednice “COME-IN!” koja promiče inkluzivnost i pristupačnost muzeja. To bi trebao biti naš put kao ljudskog roda, da pokušavamo svima dati jednake mogućnosti da uživaju u kulturi bez razlike. Pristupačnost bi trebala biti fizička, a ne samo konceptualna, i trebala bi postati naš standard - poručila je Bugar.
Jedan od ciljeva izložbe koja je inkluzivna na ovaj način, je i poticanje na izgradnju društva u kojem su svi ravnopravni jer kultura pripada svima.
Iz Muzeja nisu zaboravili ni na djecu koja su u Vitturiju uživala u likovnoj radionici inspiriranoj stalnom postavom umjetničkih zbirki Muzeja grada Kaštela. Radionicu je u postavu Odjela moderne i suvremene umjetnosti na I. katu Muzeja grada Kaštela vodila Tihana Butković, studentica diplomskog studija na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost Umjetničke akademije u Splitu. Inspirirani djelom Duje Botterija pod nazivom Putovanje u skrivene predjele, djeca su izrađivala vlastite radove koristeći kombiniranu tehniku.
Foto: Ivana Topić/ Andrej Valentić
