Ususret Noći muzeja - Muzej grada Kaštela
Od početka ovogodišnje manifestacije Noć muzeja dijeli nas još jedan dan. Pripreme se polako privode kraju kako bi sve bilo spremno za sutra. O Muzeju grada Kaštela, Noći muzeja, izazovima i prilikama s kojima se muzej suočava, razgovarali smo s ravnateljem, Ivanom Šutom.
Ivan Šuta diplomirani je arheolog i profesor povijesti, koji u Muzeju grada Kaštela radi od 2002. godine, na radnom mjestu kustosa, a poziciju ravnatelja preuzeo je 2014. zamijenivši Ankicu Babin nakon njenog odlaska u mirovinu.
O Muzeju
Koja je bila vaša vizija i koji su bili vaši planovi nakon preuzimanja pozicije?
- Od 2014. godine prošlo je 11 godina. Tada je ravnateljica Ankica Babin otišla u mirovinu, a Grad je prihvatio da netko iz firme nastavi rad, tko poznaje situaciju u muzeju, ustroj i struku. Imao sam ambiciju i priliku preuzeti tu dužnost. Osnovna ideja bila je nastaviti ono što je započela gospođa Ankica i unaprijediti još neke stvari.
Kaštel Vitturi nije jedini prostor u kojem Muzej djeluje, a postojali su i drugačiji planovi za njega.
- Od 2011. godine muzej je počeo koristiti i Nadbiskupovu palaču u Kaštel Sućurcu, gdje se nalazi zavičajna zbirka Kaštel Sućurca i arheološki odjel. Međutim, u tom prostoru nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Druga lokacija na kojoj Muzej djeluje, koja je središnji dio Muzeja, je kaštel Vitturi. Tu je u planu bila gradnja stalnog postava koji se odvijao 2018. - 2019. godine. Napravili smo projekt za čitav dvorac Vitturi, koji bi omogućio posjetiteljima da razgledavaju čitav dvorac, a da se postojeći korisnici i kancelarije Muzeja, GKK, društva Biranj i Turističke zajednice isele. Planirali smo naplaćivati ulaz tako da turisti mogu razgledavati cijeli spomenik kulture. Napravljeni su planovi, ali to je bio jedan EU fond podijeljen na dvije faze. Faza A bila je priprema dokumentacije, a faza B realizacija i izvođenje radova. Međutim, ministarstvo nikada nije raspisalo fazu B, tako da je procjena ulaganja bila oko 20 milijuna kuna, ali nikada nismo imali priliku uložiti. Također, imali smo problem što nismo imali alternativne prostore za druge korisnike dvorca, osim Turističke zajednice koja je prešla u Vilu Niku. Tu smo realizirali dio stalnog postava koji se odnosi na zbirku moderne i suvremene umjetnosti. Na drugom katu smanjili smo prostor kancelarija i proširili arheološki postav, što se tiče izložbene djelatnosti.
Koliko je za Muzej važna suradnja s lokalnom zajednicom, udrugama, školama?
- Naravno, Muzej nije tu samo radi sebe, Muzej je tu zbog zajednice, radi prezentiranja svoga rada široj javnosti. Imamo pedagoški odjel koji intenzivno radi sa školama, surađujemo s udrugama različitog profila, a naravno i s društvom Bijaći. Iz Bijaća je krenula ideja o formiranju Muzeja. Također, radimo na održavanju stare masline i zajedničkim aktivnostima u pogledu očuvanja pojedinačnih kulturnih spomenika. To je pravilan način na koji se Muzej uključuje u aktivnosti koje su dio muzejskog posla.
Spomenuli smo škole, koliki je interes škola za grupne posjete?
- Imamo pedagoški odjel, zaposlena je jedna osoba, a škole nam dolaze na dnevnoj bazi. Pripremili smo radionice i stručna vodstva za pojedine povremene izložbe. Međutim, nisam zadovoljan jer mislim da bi škole trebale više izlaziti van i razvijati modele stalne suradnje kako bi posjeti muzeju ušli u kurikulum škola. U Kaštelima imamo pet osnovnih škola i mislim da bi svaki učenik trebao posjetiti Muzej jer smo fizički blizu škola i to bi trebalo intenzivirati.
Kada govorimo o strukturi posjetitelja, tko su najčešći posjetitelji?
- Uglavnom, kod nas je izražena sezonalnost jer su Kaštela postala turistička destinacija. Tijekom zime, najčešći posjetitelji su školarci, djeca iz osnovnih škola, a ljeti su to uglavnom turisti. Međutim, problem s brojem posjetitelja je taj da turisti, kada uđu u kaštel, uglavnom se slikaju i izlaze, dok samo svaki peti ili šesti posjetitelj uđe u Muzej. Nadamo se da će, kada se završi kaštel Rušinac, biti mogućnosti da se neki sadržaji iz Vitturija dislociraju tamo, kako bi se, prema projektu, naplaćivala ulaznica pri ulasku u Vitturi, što bi značajno povećalo broj posjetitelja.
Koliko je teško održavati eksponate?
- Ovisi o materijalu, papir i tkanina su dosta osjetljivi i zahtijevaju određene mikroklimatske uvjete, vlagu i ne smiju imati oscilacije temperature. Međutim, to je jako teško postići u objektu kao što je kaštel star 500 godina. Imamo neke vitrine koje su bolje opremljene, pa nastojimo tu čuvati arheološke predmete. Keramika je vječni materijal, tako da tu nemamo problema. No, neki predmeti organskog podrijetla su izloženi propadanju. Imamo dva restauratora, jedan za arheološku baštinu, a drugi za kulturno-povijesnu zbirku, koji kontinuirano prate i provode potrebne radnje kako bi spriječili propadanje pojedinih eksponata.
Osim prostora, koji je najveći izazov s kojim se Muzej suočava?
- Muzej preuzima dosta veliku ulogu zaštite baštine van Muzeja. U smislu toga da su Kaštela zadnjih pola stoljeća intenzivno izložena promjenama prostora. Kaštela su se učetverostručila, dolazi veliki broj doseljenika, troši se prostor, uništavaju se lokaliteti kulturne baštine, arheološki lokaliteti. Istaknuo bih nekontroliranu gradnju u kaštelanskom polju gdje su mnogi lokaliteti jednostavno nestali. Imamo velike infrastrukturne projekte koji također troše prostor, slika se mijenja, a mi nastojimo istraživati i pokušati zaštititi. Osim materijalne baštine, gubi se i nematerijalna baština uslijed promjene stila života, gube se neki tradicijski običaji. Kada se neka stara kuća prodaje, inventar se prazni, kolegice odu, pogledaju, ako treba nešto uzeti ili otkupiti, ljudi nam doniraju stvari, tako da ih nastojimo sačuvati. U zadnjih pet godina odlučili smo prikupljati drvene brodove. Imali smo ponude za donaciju i otkup, tako da smo uspjeli staviti četiri drvena broda u fundus.
Noć muzeja
Što pripremate ove godine za Noć muzeja?
- Ove godine pripremamo program na tri lokacije. Prva lokacija je Vila Nika. Kolegica muzejska savjetnica, Sanja Acalija, odlučila je da će se prva izložba baviti kuhinjom i predmetima iz polovine 20. stoljeća. Ta izložba se upravo postavlja, a bitno je naglasiti da imamo suradnju s Umjetničkom akademijom u Splitu, s profesoricama Zanchi i Brajnov Botić, te studentima dizajna koji su sudjelovali u oblikovanju izložbe, plakata i deplijana.
Tu je i likovna radionica koju će voditi studentica Tihana Butković, prilagođenu osnovnoškolskom uzrastu. Imamo i po prvi puta gostovanje Muzeja grada Zagreba s arheološkom izložbom "Zagreb in spe: Mali predmeti / Velike priče", autorice Aleksandre Bugar. Prvi put imat ćemo gostujuću izložbu koja je prilagođena osobama s posebnim potrebama. Mi ovdje u kaštelu Vitturi ne možemo biti objekt koji je 100% pristupačan osobama s posebnim potrebama jer se radi o spomeniku kulture, ali nastojat ćemo s ovom izložbom olakšati pristup i pokazati kako se izložbe mogu raditi na drugačiji način.
U stalnom postavu, skinuli smo stalni postav arheologije i postavili novu izložbu „Kaštela na prijelazu stoljeća – priča Pave Ergovca“, autorica Ive Prolić i Ane Marije Bralić.
U Sućurcu, u Nadbiskupskom kaštelu, kolegica Ada Danek pripremila je izložbu koja je otvorena krajem prošle godine, „Tvornica cementa Dalmatia d.d.”. Kao i svake godine uključuje se i knjižnica koja organizira Večer društvenih igara.
Koliko takve manifestacije pridonose vidljivosti Muzeja?
- Svakako značajno, jer su to manifestacije na razini cijele Hrvatske, a imamo i jači marketing od strane Hrvatskog muzejskog društva. Bitno je svake godine pripremiti nešto novo, da ne bude samo stalni postav nego da se ponude novi sadržaji.
Koliko traje priprema programa za Noć muzeja?
- Obično započinjemo s radom na programima već krajem osmog, početkom devetog mjeseca. Tada određujemo sadržaje koji bi nam bili zanimljivi za Noć muzeja. Kostur programa već imamo u devetom mjesecu, a kada dobijemo temu, prilagođavamo dodatne programe kako bismo se uklopili u okvir teme koju objavi Hrvatsko muzejsko društvo. Ove godine nema određene teme, tako da imamo slobodu raditi ono što želimo.
Koji su planovi i projekti Muzeja za 2026. godinu?
- Što se tiče projekata i planova za ovu godinu, imamo stvarno mnogo toga. Važno je spomenuti pretisak knjige Vjeke Omašića. Također pripremamo novi Kaštelanski zbornik. Što se tiče odjela za modernu i suvremenu umjetnost, planiramo nekoliko novih izložbi. U arheološkom odjelu imamo arheološka istraživanja na Barbarincu. Prošle godine smo imali odlične rezultate, jer smo otkrili nasip koji je povezivao obalu s otočićem. Nastavljamo istraživanja na Trsteniku, također u suradnji sa Sveučilištem u Zadru. Lokalitet Trstenik je odabran zbog toga što je riječ o jedinstvenom nalazištu gdje su potopljena tri rimska broda u plitkom moru. To nam je bio izazov, ali i prilika za prezentaciju lokaliteta bez vađenja brodova iz mora. Odlučili smo napraviti digitalne modele i rekonstrukcije brodova. Također ćemo imati projektor koji će reagirati na dodir, omogućujući digitalno razgledavanje lokaliteta. U okviru tog projekta planiramo izraditi veliki interaktivni touch screen, dužine preko dva metra, koji će na ulazu u stalni postav sadržavati kartu Kaštela s važnim lokalitetima iz kaštelanske prošlosti. Posjetitelji će moći dodirom na ekran otvoriti priču o svakom lokalitetu, a unutar te priče radit ćemo i 3D rekonstrukcije.
Još jednu bitna stvar za kaštelansku povijest, a odnosi se na bitku pod Ostrogom, gdje se lokalno hrvatsko plemstvo borilo protiv Splićana i Trogirana. Sada ćemo je prvi put digitalno rekonstruirati. Mislim da će to biti jedna super stvar za stalni postav. Također, planiramo gostovanja u Češku, Tuzlu, Sarajevo, a ovdje će biti gostovanje izložbe "Doba leda i vatre" iz muzeja Brodskog Posavlja i Slavonskog Broda, te izložba Tisje Kljaković Braić.
Važno je napomenuti da Muzej aktivno sudjeluje i u arheološkim istraživanjima u kaštelu Rušinac, koji se trenutno obnavlja sredstvima Ministarstva kulture. Dosta pažnje javnosti privukla je objava o pronalasku tri krušne peći koje smo pronašli u prizemlju objekta i u prostoru konobe. Također, pronašli smo i tijesak za maslinovo ulje. Ovaj projekt trajat će do početka 2027. godine i značajno će doprinijeti obnovi kulturne baštine u Kaštelima. Nadam se da će poslužiti kao primjer drugim lokacijama kako treba obnavljati kaštele.
Za kraj, Šuta je pozvao sve građane Kaštela i susjednih gradova da u svoj plan obilazaka u Noći muzeja uključe i Muzej grada Kaštela koji će djelovati na 3 lokacije, kaštel Vitturi, Vila Nika i Nadbiskupski kaštel u Sućurcu.
Foto: Ivana Topić
