U novoj epizodi podcasta „Kod don Stipe“, snimanoj u Kistanjama, gostovao je prof. dr. sc. Mihovil Biočić, ugledni dječji kirurg, sveučilišni profesor i ratni ravnatelj KBC-a Split. Tijekom opsežnog razgovora, Biočić je iznio detalje o svojoj medicinskoj i političkoj karijeri, ulozi splitske bolnice u Domovinskom ratu, prešućenim žrtvama među djecom te o svojim nastojanjima da se kroz knjige i javni angažman očuva istina o hrvatskoj povijesti. Razgovor je obuhvatio teme od osnivanja HDZ-a s dr. Franjom Tuđmanom, preko etičkih dilema u medicini i odnosu vjere i znanosti, pa sve do kritike suvremenih povijesnih interpretacija i važnosti demografske obnove Hrvatske.
Ratna medicina i uloga KBC-a Split: Liječenje tisuća ranjenika iz BiH
Kao ratni ravnatelj KBC-a Split, Biočić je svjedočio transformaciji bolnice u ključni sanitet za južnu Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Naglasio je kako je kroz splitsku bolnicu prošlo više od 31.000 državljana BiH, od kojih su značajan dio činili muslimani. Za takav humanitarni angažman i vrhunsku medicinsku skrb, Biočić je primio službenu zahvalnicu tadašnjeg predsjednika BiH, Alije Izetbegovića, u kojoj je istaknuto da pomoć pružena u Splitu neće biti zaboravljena.
Biočić je opisao kako je bolnica, unatoč početnoj nepripremljenosti i nedostatku iskustva s ratnim ranama, uspjela uspostaviti sustav koji je funkcionirao i u najtežim trenucima. Istaknuo je da su liječnici u Splitu tretirali sve potrebite bez obzira na nacionalnost, te da u medicinskoj dokumentaciji nisu postojale rubrike za nacionalnu pripadnost, već su se vodili isključivo liječničkom etikom. Trenutno priprema monografiju o ratnom putu KBC-a Split, koja će biti znanstveni dokument o ljudima – liječnicima, sestrama i tehničarima – koji su nesebično radili tijekom rata.
Bolna istina o 402 poginule hrvatske djece i kritika medijske šutnje
Jedan od najpotresnijih dijelova razgovora odnosio se na stradanje djece u Domovinskom ratu. Biočić je iznio podatke prema kojima je u ratu ubijeno 402 hrvatske djece, dok ih je 1084 ranjeno. Posebno je kritizirao, kako kaže, „tišinu u javnom prostoru“ o tim žrtvama, dok se istovremeno neki drugi slučajevi, poput ubojstva obitelji Zec, neprestano komemoriraju i o njima se pišu drame.
Naveo je primjere poput ubojstva četverogodišnje Martine Štefančić, u koju je ispaljeno sedam metaka, te stradanja djece u Slavonskom Brodu gdje je u jednom danu poginulo sedmero mališana. Biočić je upozorio da mnoga od te djece nemaju spomenike, a njihove obitelji nisu dobile odštete, dok su s druge strane, prema njegovim riječima, žrtve agresora često glorificirane u medijima. Kao dječji kirurg, istaknuo je da je ubojstvo djeteta najveći zločin koji ne može opravdati nikakva ideologija.
Politička smjena 2000. godine i borba za rehabilitaciju Filipa Lukasa
Biočić se prisjetio i svoje smjene s mjesta ravnatelja KBC-a Split nakon promjene vlasti 2000. godine, što je nazvao „Bartolomejskom noći hrvatskog zdravstva“. Tada je, prema njegovim riječima, smijenjeno 90% upravljačkog kadra u medicini na temelju političkih konstrukcija, a ne stručne analize. Nakon devetogodišnjeg sudskog procesa, dobio je pravomoćnu presudu koja je potvrdila da je njegova smjena bila nezakonita i osvetnička.
Također je progovorio o svom angažmanu na rehabilitaciji dr. Filipa Lukasa, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, kojeg su komunisti nakon rata osudili na smrt. Biočić je istaknuo kako je Lukas bio veliki intelektualac koji se protivio i kraljevoj Jugoslaviji i ustaškom režimu, a pravno je rehabilitiran tek 2017. godine na zahtjev Matice hrvatske Vinkovci i udruge „U ime obitelji“. Oštro je kritizirao današnje vlasti u Zagrebu koje su Lukasu ukinule ulicu, nazivajući to nepoznavanjem povijesti i ideološkim sljepilom.
Znanost, vjera i demografska obnova Hrvatske
U podcastu je Biočić naglasio da kao liječnik i praktični vjernik ne vidi sukob između vjere i znanosti. Pozvao se na velike znanstvenike poput Maxa Plancka, Isaaca Newtona i Francisa Collinsa, tvrdeći da su najveći umovi povijesti bili vjernici. Citirao je Alberta Einsteina rekavši da je „znanost bez vjere jadna, a vjera bez znanosti slijepa“.
Poseban osvrt dao je na zajednicu Janjevaca u Kistanjama, koje vidi kao jezgru demografske i moralne obnove Hrvatske. Pohvalio je njihovu privrženost obitelji, vjeri i domovini, ističući da su upravo te vrijednosti omogućile njihov opstanak kroz 700 godina na Kosovu. Biočić smatra da je borba za hrvatsku državu dobivena, ali da se bitka za istinu i demografski opstanak naroda mora nastaviti, vodeći se primjerima poput blaženog Alojzija Stepinca, kojeg opisuje kao najmoralniji lik u povijesti Hrvata.
Foto: Screenshot
