
Dan Gradske knjižnice Kaštela, obilježen je ovog ponedjeljka u Kaštel Sućurcu, a središnji dio programa bilo je predstavljanje povijesnog romana „Svirači čarobnih frula“ autora Mirka Ćurića. Događaj je održan u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
Tom prilikom dodijeljena je književna nagrada „Knez Trpimir“ za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman, koju je ove godine dobio Mirko Ćurić.
Ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić u svom je obraćanju istaknula važnost natječaja i značenje nagrade:
- Gradska knjižnica Kaštela već osmu godinu zaredom je raspisala natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman i ovoga puta dodjeljujemo nagradu koja se zove Knez Trpimir. Ova nagrada nosi to ime jer je natječaj raspisan u Kaštelima, u kolijevki hrvatske državnosti. U Sućurcu se čuva najstarije prijepismo Trpimirove povelje, dokumenta u kojem se po prvi put spominje ime Hrvatske.

Dobrić je naglasila širenje ugleda natječaja:
- Svake godine imamo sve više autora, mladih i starijih, poznatih i nepoznatih, što znači da natječaj stvarno dobiva hrvatske razmjere. Ove godine čak nam je stigao jedan rukopis iz Bosne i Hercegovine.
Program je uključivao scensko uprizorenje ulomka iz romana koji su izveli glumci Kaštelanskog kazališta Nina Matasa i Petra Gudelj, što je bio jedan od središnjih dijelova večeri.

Autor o romanu i povijesnoj podlozi djela
Mirko Ćurić istaknuo je da mu Kaštela nisu nepoznanica te da u taj grad dolazi već dugi niz godina, ponajviše zbog kulturnih projekata, a ovoga puta predstavio se kao književnik i dobitnik nagrade:
- Prilično sam čest gost u Kaštelima. Više od 15 godina, zajedno s udrugom Opor Botić, organiziram Dane Luke Botića, ali sada dolazim u jednom drugačijem, književnom svojstvu - rekao je Ćurić, dodavši kako mu je osvajanje nagrade posebno značilo.

Naglasio je kako je na romanu „Svirači čarobnih frula“ radio dugi niz godina te da je riječ o rezultatu sustavnog arhivskog istraživanja. Kako je pojasnio, godinama je prikupljao povijesne izvore, sve dok se nije odlučio na konačni korak i pretočio prikupljenu građu u roman.
Govoreći o sadržaju knjige, autor je rekao:
- Roman govori o Jakobu i Sofiji Hajbel, ali ne samo o njima, već i o njihovoj obitelji, posebice o sestri Konstanci, kao i o Mozartu, koji se oženio sestrama iz iste obitelji.
Objasnio je kako se radnja protezala kroz pedeset godina i odvijala na brojnim europskim lokacijama – ponajviše u Beču, Salzburgu, Weimaru i Grazu – dok je središnje mjesto zbivanja bilo Đakovo početkom 19. stoljeća. Istaknuo je da su Jakob Hajbel i njegova supruga u Đakovo došli poslovno, gdje je Hajbel dobio važno mjesto u glazbenom životu grada.
Ćurić je upozorio da priča, iako se na prvi pogled može doimati povijesno suhom, zapravo nosi snažnu emocionalnu i društvenu dimenziju. Prema njegovim riječima, roman je prikazivao dramu prijelaza stoljeća, promjene glazbenih epoha te potragu za hrvatskim identitetom u tadašnjim povijesnim okolnostima.

Posebno je istaknuo ulogu povijesnih ličnosti koje su oblikovale kulturni život Slavonije. Kako je rekao, zahvaljujući vizionarima poput biskupa Mandića i biskupa Strossmayera, Đakovo je u to vrijeme postalo važno kulturno središte.
Na kraju je naglasio da mu je cilj romana bio podsjetiti da je Hrvatska i tada bila dio europskih kulturnih tokova: - Drago mi je da će ovaj roman biti dokaz da su neki umjetnici, koji nisu pronašli sreću u Beču i Salzburgu, svoje mjesto ipak pronašli u Đakovu, u Hrvatskoj - zaključio je Ćurić.
Večer je nastupom obogatila i pijanistica Nikolina Miše, a u programu su sudjelovali i Pučki pjevači te Miro Miše i Radenko Lovre Jovkić, koji su izveli hrvatsku božićnu pjesmu.
Foto: Ivana Topić

