Treći stručni skup: "Baštinske ustanove kao pećine s blagom" – zavičajna baština kao strategija kulturnog turizma"
U nadahnjujućem ambijentu Nadbiskupove palače u Kaštel Sućurcu ovoga je utorka održan treći po redu stručni skup Gradske knjižnice Kaštela pod nazivom „Baštinske ustanove kao pećine s blagom: uloga zavičajnih zbirki u kulturnom turizmu“. Manifestacija, koja je već izrasla u nezaobilazan kulturni događaj regije, ponovno je okupila stručnjake, baštinske djelatnike, muzealce i promicatelje kulturne baštine, a ove je godine dobila i dodatnu težinu zahvaljujući međunarodnim sudionicima.
Skup je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Kaštela i Turističke zajednice Grada Kaštela, čime je dodatno potvrđena važnost promicanja i očuvanja zavičajne baštine kao ključnog identitetskog i turističkog resursa.
Zavičajna baština kao temelj kulturnog turizma
Gradska knjižnica Kaštela već godinama sustavno radi na dokumentiranju, istraživanju i promociji lokalne povijesti i tradicije, a ravnateljica knjižnice Renata Dobrić, koja i sama ulaže izniman trud u sve projekte, istaknula je kako je upravo ovaj skup ogledni primjer posvećenosti toj misiji.
- Ove godine Gradska knjižnica Kaštela po treći put organizira stručni skup pod nazivom ‘Baštinske ustanove kao pećine s blagom’, a podtema je uloga zavičajnih zbirki u kulturnom turizmu. Ovdje imamo dvadesetak izlagača, a možemo reći da je ovo i međunarodna konferencija jer s nama sudjeluje i gospodin Martin Šolar iz Slovenije - istaknula je Dobrić, dodajući kako Šolar predstavlja Kobariški muzej Prvog svjetskog rata i njegov doprinos kulturnom turizmu Slovenije.
Kao važan segment programa ravnateljica je istaknula i aktualnu izložbu „Hrvatske jedinice na Sočanskoj fronti“, otvorenu prošlog mjeseca u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, koja ostaje dostupna posjetiteljima sve do 15. prosinca: - Ta izložba čini izravnu poveznicu s Kobariškim muzejom - napomenula je Dobrić.
Nadovezujući se, ravnateljica je istaknula i sudjelovanje drugog međunarodnog gosta: Tonija Marića iz Društva za digitalizaciju nematerijalne baštine Bosne i Hercegovine, koji je predstavio projekte iz Širokog Brijega i Hercegovačke županije.
Predavanja – širok spektar baštinskih tema
Skup je ponudio iznimno bogat program. Među predavačima našla se prof. dr. sc. Romana Lekić, koja je govorila o književnoj baštini Ivane Brlić-Mažuranić i Marije Jurić Zagorke te predstavila književne rute proizašle iz likova hrvatskih književnih heroinâ.
Prof. dr. sc. Vlatka Lemić iz ICARUS-a i Filozofskog fakulteta u Zagrebu izložila je projekte digitalizacije zavičajne i nematerijalne baštine, dok je Ante Ćaleta iz Hrvatske matice iseljenika predstavio zavičajni projekt „Tamo gdje su moji korijeni“, s osobitim osvrtom na priču Kaštelanina Matijace.
Primjere dobre prakse predstavile su Melinda Grubišić Retier iz Matične razvojne službe Šibensko-kninske županije te Ingrid Srdanović i Natalija Šegvić iz Gradske knjižnice Marka Marulića. Posebno je odjeknuo projekt Daria Domazeta i Anđele Vrce iz Muzeja Cetinske krajine – slikovnica o materijalnoj baštini Cetinskog kraja, namijenjena edukaciji najmlađih.
Svoj doprinos dao je i Boris Filipović Grčić iz Muzeja Sinjske alke, koji je kroz kratki film prikazao povijesni razvoj Alke i obilježio desetogodišnjicu Muzeja. Predstavile su se i Snježana Kordun s Poljičkom baštinom, Jelena Mihnjak sa Zavičajnom zbirkom u Vrgorcu te Samanta Samardžić iz Državnog arhiva u Splitu.
Kaštelanski projekti – čuvanje identiteta grada
Značajan dio programa bio je posvećen domaćim projektima Gradske knjižnice Kaštela. Jasminka Borzić i Renata Dobrić predstavile su projekt (Ne)zaboravljeni kaštelanski književnici i inicijativu „Čitajmo Kaštelane!“.
Ivana Jakšić izložila je projekt „Kad priča čuva baštinu“, dok je Sonja Jurat predstavila „Čuvare kaštelanske baštine“. Profesorica Marica Tadin nadahnula je skup svojim radom na knjizi „Kaštelanska narodna četvorka“.
Izniman interes izazvalo je izlaganje predsjednika Udruge Biblijski vrt, Ante Žanića, o Svetištu Gospe Stomorije i Biblijskom vrtu.
- Posebna je čast biti dio ovog skupa te predstaviti svetište koje čini jedinstvenu cjelinu. U Kaštelima imamo mnogo čega za ponositi se - rekao je Žanić, istaknuvši kako je prošle godine, zahvaljujući Gradu, Turističkoj zajednici, Županiji i sponzorima pokrenuta web stranica, a za iduću godinu najavljena je prezentacija QR koda s informacijama o 25 postamenata unutar svetišta.
- Idemo u korak sa suvremenom digitalizacijom - naglasio je, objašnjavajući kako već danas brojni turisti dolaze upravo zahvaljujući digitalnim platformama i turističkim portalima.
Legenda kao kulturna vrijednost
Ravnateljica Dobrić osvrnula se i na vlastiti doprinos skupu: - Ponosna sam na projekte Gradske knjižnice Kaštela. Uvodno je predstavljena implementacija kulturne baštine Kaštela u kulturni turizam, a tema ovog skupa bila je "Legenda o sućuračkom topu". Tu sam priču slušala od malih nogu, od svojih baka i djedova. Iz te uspomene nastala je slikovnica „Legenda o sućuračkom topu“, koja donosi priču o baki Maruši koja je, nakon što je Sućurac bio pod opsadom Turaka, smislila plan. Turci su mislili da više nema hrane, ali baka Maruša je čuvala posljednji sir za svog unuka. U trenutku inspiracije pitala se zašto ne bi ispalili sir iz topa. I tako su Sućurani, iako su se isprva protivili, na kraju ispalili sir što je uzrokovalo paniku među Turcima, koji su se povukli. Sućurani su nastaviti slaviti uz "Kaštelansku Narodnu Četvorku", koja će danas također biti predstavljena, kao novo izdanje knjige gospođe Marice Tadin iz KUD-a Ante Zaninović.
Dobrić je istaknula i kako se raduje što će Gradska knjižnica Kaštela uskoro otvoriti vlastitu zavičajnu zbirku:
- Pozivam sve građane da donesu stare fotografije, članke i materijale koje ćemo digitalizirati i sačuvati za buduće generacije - naglasila je te uputila pozdrave kolegama iz Korčule koji su bili spriječeni doći, a trebali su predstaviti svoju zavičajnu zbirku Virku.
Skup koji jača svijest o vrijednosti lokalne baštine
Treće izdanje stručnog skupa u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela potvrdilo je da su zavičajne zbirke – bilo književne, muzejske ili arhivske – ključan dio kulturnog identiteta te snažan alat u razvoju održivog kulturnog turizma.
U vremenu kada se svijet sve brže digitalizira, ovaj skup pokazao je kako se tradicija i suvremena tehnologija mogu spojiti u jedinstvenu priču koja istovremeno čuva prošlost i otvara horizonte budućnosti.
Foto: Ivana Topić
