Izvor Jadra je zaštićen, vodoopskrba Splita, Solina, Kaštela i Trogira osigurana za idućih 50 godina, Kaštelanski zaljev bit će čist jer se dovršava kanalizacijski sustav... Idućih mjesec dana puštat će se u pogon dijelovi najvećeg projekta ove vrste na Mediteranu, a sve kreće za Sv. Duju, kad premijer Sanader pritisne botun u crpnoj stanici na Ravnim njivama Zamislite ovo: toćate noge u Kaštelanskom zaljevu pa malo zahvatite mora i "grgoljate", a do vas vam se između dva kamena hladi dinja. Malo vam je gadljivo, ha? Zar u onakvom šporkome moru ispirati grlo i ’laditi dinju!!! Ali vrlo skoro stvar će biti zaista moguća. Projektom EKO-Kaštelanski zaljev protiv kojega se, posve iracionalno, tu i tamo periodično dizala kuka i motika, definitivno će se očistiti Kaštelanski zaljev, vratit će ga se u njegovo djetinjstvo. A pri tome se neće šporkati more ni dalje u Bračkom kanalu, jer su stručnjaci, i građevinci, i projektanti i znanstvenici od mora, sve do detalja provjerili i izračunali.
143 milijuna eura
Što će se još dogoditi? Brdo dobrih stvari. Recimo izgradnjom kanalizacije, kolektorom kod Dugopolja, zaštitit će se izvor rijeke Jadro. To je izuzetno važno, jer je sada tamo nered veliki, a svako zagađenje koje se dogodi u Dugopolju je za 20 minuta u vodovodnim cijevima Splićana, veli mi kolegica Jadranka Dragičević-Samokovlija, koja se kao malo tko, kao portparol Agencije EKO-Kaštelanski zaljev, razumije u ovo novo lijepo čudo. Jadro vodom poji Split od kada je Splita - već 17 stoljeća. Vodoopskrba Splita, Solina, Kaštela i Trogira, nakon što cijeli ovaj posao bude gotov, bit će kvalitetna i sigurna za idućih 50 godina. I to s uračunatim priljevom stanovništva.
Neće više žeđati Čiovo, kao prošlih ljeta, ni viši dijelovi Trogira i Kaštela. A Jadro nam presušiti neće. Zna se, naime, da s izvora Jadra teče 3000 litara u sekundi vode, a nova crpna stanica Ravne njive s izvora će uzimati 2000 litara u sekundi. Cijela ova priča o čistome moru i "špinama" uvijek punim čiste bistre vode postaje realnost već ovog ljeta. Kroz novine ćete idućih mjesec dana pratiti puštanje u pogon jednog po jednog dijela, a sve će krenuti kad premijer Sanader pritisne botun u crpnoj stanici na Ravnim njivama za Svetoga Duju.
EKO-Kaštelanski zaljev najveći je projekt ovakve vrste na Mediteranu. Kako bi ostvarili zajednički san - čisto more i dovoljno pitke vode - četiri grada Split, Solin, Kaštela i Trogir uz (nekad po ljepoti, a onda decenijama po zagađenju čuveni) Kaštelanski zaljev zajedno s državom te Splitsko-dalmatinskom županijom, i firmama kojima je voda posao - Hrvatskim vodama i splitskim Vodovodom i kanalizacijom osnovali su Agenciju EKO-Kaštelanski zaljev. Cijeli veliki posao započeo je u travnju 1998. godine. Koliko sve skupa košta? Puno, čak 143,2 milijuna eura. Od toga od Europske banke za obnovu i razvoj dolazi 30,7 milijuna eura, od Svjetske banke 33,2 milijuna, Republika Hrvatska daje iz proračuna 63,3 milijuna eura, Hrvatske vode 4,5 milijuna eura, a građani četiriju gradova će od povećane cijene vode skupiti 11,5 milijuna eura. I da ne bude zabune, još uvijek će plaćati gotovo najjeftiniju vodu u državi!
Projekt EKO-Kaštelanski zaljev obuhvaća tri projekta: kanalizacijski sustav Split-Solin, kanalizacijski sustav Kaštela-Trogir i dogradnju cijelog vodoopskrbnog sustava Split-Solin-Kaštela-Trogir.
Glavni objekti kanalizacijskog sustava Split-Solin su skoro u cijelosti gotovi. Kod Stobreča, točnije kod TTTS-a, napravljen je hidrotehnički tunel Stupe dug 2512 metara. Tunel ima dvije kanalizacijske cijevi i jednu vodovodnu cijev. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nalazi se na istočnoj strani tunela i probni rad mu je započeo ovih dana.
- Pozvat ćemo građane Splita za desetak dana da prohodaju tunelom. Ovo im je jedina prilika, poslije se neće moći - veli direktor Agencije ing. Bogdan Ivančić. Napominje da je bilo zamišljeno da sva tri projekta: vodoopskrba sve četiri grada, kanalizacija Split-Solin i kanalizacija Kaštela-Trogir startaju istovremeno.
Tunel kroz Čiovo
- I vodoopskrba i kanalizacija Split-Solin stvarno su startala istovremeno, ali treći, kanalizacija Kaštela - Trogir nije, jer smo imali onaj poznati problem u Okrugu. Stanovnici Mavarštice pobunili su se da neće da tamo bude ispust u more. To "karanje" je trajalo 3 godine i zbog toga se nismo mogli uhvatiti posla. Nakon toga našla se alternativna lokacija za ispust van područja općine Okrug u uvali Orlica. Ali dobro, eto nakon 5 godina rada možemo reći da smo dobar dio posla obavili. Za Svetoga Duju crpna stanica Ravne njive se pušta u trajni pogon, a ostali vodovodni objekti bi trebali biti pušteni u pogon do šestog mjeseca. Do lipnja bi trebao biti pušten u probni rad i kanalizacijski sustav Split - Solin.
- Što je s kanalizacijom Kaštela - Trogir?
- S obzirom na to otezanje od tri godine sada radimo glavne projekte i očekujemo da ćemo u desetome mjesecu započeti s izgradnjom prvog objekta - tunela kroz Čiovo. Taj sustav će biti završen do 2007. godine. A ova dva sustava će biti završena sad.
Dok smo obilazili uređaj Stupe, jedan od najmodernijih i najbitnijih objekata tamo iza TTS-a, inženjer Zlatko Čatlak, voditelj projekta kanalizacije Split - Solin će kao za sebe reći:
- Ovo je najluđi projekt na kome sam radio! Oko njega je bilo toliko negativnih silnica, iako se radi o općem dobru. Ja smatram da je ovo od Dioklecijana najveći zahvat koji se radio na ovom prostoru! Koristi, koje će od projekta EKO-Kaštelanski zaljev imati ovaj prostor, nemjerljive su.
Ing. Čatlak je dio tima u kojemu su uz direktora Agencije EKO-Kaštelanski zaljev ing. Bogdana Ivančića-Aučinu, još i ing. Neven Reić, voditelj sustava daljinskog nadzora i upravljanja cijelim ekoprojektom, ing. Ljuba Vučković, voditeljica kanalizacijskog podsustava Kaštela - Trogir te ing. Zlatko Čaljkušić, voditelj projekta vodoopskrbnog sustava.
Ing. Neven Reić u novoj vodovodnoj budućnosti Splita ima posebnu ulogu, a i o vodovodnoj povijesti zna više od ikoga. Veli, puno toga je čuo od svoga pokojnog oca koji je bio jedan od prvih radnika splitskog Vodovoda.
- Prvi povijesni datum splitskog vodovoda je bio 1880. godine, kada je tadašnji splitski gradonačelnik Antonio Bajamonti obnovio 1700 godina star Dioklecijanov kanal. Te godine voda je prvi put došla do Rive i potekla je na legendarnoj fontani Bajamontuši. Druga značajna godina je 1926. kada su izgrađene crpna stanica Kopilica i vodosprema Gripe. Početak gradnje te crpne stanice ubrzan je jer se tada dogodio ekološki incident. Naime, netko je bio napravio spoj fekalne kanalizacije u Dioklecijanov kanal i to je izazvalo epidemiju crijevnih bolesti u Splitu. Crpna stanica Kopilica je u to doba bila čudo od tehnike, jer je bila potpuno automatizirana. Završetak crpne stanice Ravne njive je treći važan datum u vodoopskrbi grada i dugoročno rješava problem vodoopskrbe.
I ing. Reić i ostali tvrde da će novi vodoopskrbni sustav biti pošten i pravedan kao Robin Hood, svima će davati koliko im treba i neće biti više da će vode imati više onaj tko je bliže oltaru odnosno izvoru, odnosno crpnoj stanici.
- Svi objekti vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, koji se grade u okviru ekoprojekta, bit će uključeni u jedan sofisticirani sustav. Promet svih informacija obavljat će se pomoću optičkih kabela i uvijek će se točno vidjeti gdje koliko vode trenutno ide i kome nedostaje, a tko ima viška. Ovaj sustav će biti i pametan i pošten.
Negdje kod hidrotehničkog tunela Stupe u obilasku srećem susjeda Marinka Bralića. Veli da njegovi ovdje povezuju elektroniku. Ing. Čatlak zadovoljno kaže da su u ovoj priči uglavnom ljudi iz ove županije. Rade sve, od projekta pa nadalje.
- Ovdje će biti tretman otpadnih voda za sjeverni dio Splita, za Vranjic, zatim dio od Svetog Kaje prema Solinu, a u konačnosti od Dugopolja prema Splitu. Ovo obuhvaća i Strožanac i Stobreč, sve fekalije će biti tu i podmorskim ispustom će pročišćene odlaziti u Brački kanal.
Obišli smo još poneki objekt, koliko se moglo za jedno jutro. Toga, naime, stvarno ima dosta. Crpna stanica Ravne njive izvana izgleda kao crkva. I okoliš joj već uređuju sve u šesnaest i za Svetoga Duju bit će sve svečano i spremno. Naišao direktor Lavčevića pa se pohvalio da su to njegovi izgradili. Kako će funkcionirati vodoopskrba, pokušao nam je ukratko objasniti ing. Zlatko Čaljkušić vodeći nas okolo.
- Vodoopskrba gradova Solin, Kaštela i Trogir je jedinstvena cjelina, gradi se pet novih vodosprema, pet crpnih stanica i oko 25 kilometara cjevovoda. Najznačajnija građevina je crpna stanica Kunčeva Greda u Solinu, radovi na njoj su u završnoj fazi. Najteže nam je bilo napraviti tih 25 kilometara novih cjevovoda, jer prolaze uglavnom kroz bespravno izgrađena područja, kroz uske i krivudave ulice, preko 1500 parcela. Kaštela, koja imaju 40.000 stanovnika, do ovog ekoprojekta nisu imala niti jednu jedinu vodospremu, a nitko od stanovnika iznad magistrale, oko 10.000 ljudi, nema vodu.
Zbogom nestašicama
Na izlasku iz crpne stanice Ravne njive, dok su radnici čistili goleme cijevi i sve okolo, srećemo Kolju Kuzmanića, direktora splitskog Vodovoda i kanalizacije. Veli: - Kao direktor Vodovoda i sutra vlasnik ovoga svega, jer to dolazi nama u dotu, sretan san da ću to primit i da je sve u redu. Spremni smo to preuzeti i staviti u funkciju grada Splita. Splićani će dobivati izuzetno kvalitetnu vodu kao i do sada, ali više neće biti nestašice. Prekjučer smo počeli radove na Pantani, kao što sam obećao Trogiranima, i Trogirani će imati vodu do 15. lipnja. Ovoga lita na Čiovu će bit vode. Sve u svemu znat ćete da je sve ovo profunkcioniralo kad vidite da vam iz špine uvijek teče voda, a u moru ispred kuće više ne raste - morska salata.
- More će nam svima biti čisto kao - na Bačvicama! - veli ing. Bogdan Ivančić. - I na Čiovu će biti kao na Bačvicama! Šta to znači? Da je na Bačvicama danas more najčistije! Prije nego je napravljen prsten Gradske luke, uzorak mora na Bačvicama je uglavnom pokazivao da je zagađenje pet do sedam puta jače nego je dozvoljeno za kupanje. Čudo je što se nikom ništa nije dogodilo. Sritniji smo nego pametniji! A nakon izgradnje prstena Gradske luke niti jedan uzorak na Bačvicama nije prelazio deset posto dozvoljenog zagađenja. I sad nema morske salate na Bačvicama. Ona raste ako ima fekalija, njoj hranjivih tvari, i kako ih sad nema, promijenila se morska flora na Bačvicama - nema morske salate.
