Lani je u hrvatskim gradovima izgrađeno gotovo 12 tisuća stanova, odnosno blizu 9 tisuća, ne računa li se Grad Zagreb. Za oko 12 posto je to manje nego godinu prije, ali ipak, u 68 gradova broj izgrađenih stanova je povećan, a najviše u Dugom Selu, Velikoj Gorici i Zaprešiću. Najveći broj stanova izgrađen je u Zadru, Velikoj Gorici, Puli, Makarskoj, Osijeku, Splitu, Dugom Selu, Kaštelama, Zaprešiću i Rijeci.
U odnosu na broj stanovnika najviše ih je izgrađeno u Ninu i Novalji. Zadar i Velika Gorica predvode i po površini izgrađenih stambenih zgrada u 2024. godini. Pokazuje to naša analiza koju smo napravili iz podataka Državnog zavoda za statistiku o izgrađenim zgradama i stanovima te njihovoj površini u 2024. godini, piše Gradonacelnik.
Najveći broj zgrada, svih, kao i stambenih, izgrađen je u Istarskoj županiji, a slijede Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. Najveći broj stanova izgrađen je, nakon Grada Zagreba, u Zadarskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Po broju izgrađenih stanova, predvodnik je, ne računa li se Zagreb, središte Zadarske županije – Zadar, u kojemu je lani izgrađeno čak 878 stanova, s gotovo upola manje izgrađenih stanova slijedi Velika Gorica (456), Pula (396), Makarska (381), Osijek (345), Split (318), Dugo Selo (250), Kaštela (241), Zaprešić (211) i Rijeka (162). Redom svi veliki i srednji gradovi. No pogleda li se poredak malo dalje, ipak se je u vodećih 30 po broju izgrađenih stanova smjestilo i pet malih gradova – Novalja, Nin, Vodnjan, Rab i Pag.
Stavi li se u omjer broj završenih stanova i broj stanovnika, tada predvodi opet grad iz Zadarske županije – Nin, sa završenih 42,9 stanova po stanovniku, zatim Novalja sa završena 40,2 stana, Makarska s 28,6, Pag s 24,6, Novigrad s 19, Buje s 15,3, Vodnjan s 14,9, Dugo Selo s 14,1, Opatija s 12,7 te Zadar s 12,4 stana na 1.000 stanovnika.
U nešto više od polovice hrvatskih gradova, njih 68, povećan je broj izgrađenih stanova, u 6 gradova trend je bio isti, a u ostalima se je gradilo manje nego u 2023. godini.
U 2024. godini završeno je u Hrvatskoj 7.440 zgrada, od čega je 85,3% stambenih zgrada i 14,7% nestambenih zgrada. Površina završenih zgrada iznosila je 3.403.929 m2, što je za 5,5% više nego u 2023. Ukupno su završena 16.654 nova stana s prosječnom korisnom površinom od 95 m2. Prema vrsti radova, pretežan broj stanova (93,7%) sagrađen je kao novogradnja, 5,4% dogradnjom/nadogradnjom postojećih zgrada, a 0,9% prenamjenom nestambenog prostora u stan.
Zadar je i predvodnik po površini završenih stambenih zgrada u 2024. godini. Ukupna površina iznosila im je preko 111 tisuća četvornih metara, gotovo upola manje iznosila je površina stambenih zgrada izgrađenih u Velikoj Gorici, blizu 60 tisuća m2, Osijeku, Puli i Makarskoj nešto više od 40 tisuća m2, Dugom Selu, Splitu i Kaštelama nešto više od 30 tisuća m2 te Zaprešiću i Opatiji nešto manje od 30 tisuća m2.
Izvor: Gradonacelnik
Foto: arhiva (ministarstvo.hr)
