Na Barbarincu tijekom kolovoza, rujna i listopada ove godine obavljena su arheološka istraživanja na kopnu i u podmorju, na nasipu koji je povezivao obalu i otočić. Na kopnu su istražene ukupno četiri sonde kojima se nastojalo dobiti podatke o postojanju arheoloških ostataka. Nažalost, uslijed recentnijih devastacija, a posebno miniranja krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada je izgrađen obalni zid, nisu sačuvani značajniji kulturni slojevi, navode iz Muzeja grada Kaštela.
U podmorju je većim dijelom istražena sonda koja je položena preko spomenutog nasipa, na oko 70 metara od obale. Dimenzije sonde su 12 x 2 metra, a već na površinskom dijelu bili su vidljivi pravilno posloženi kameni blokovi koji su bili dio strukture nasipa. Osim kamenih blokova za konstrukciju nasipa korišteni su i drveni piloni različitih veličina. Iako je istraženo 12 metara, još uvijek u istočnom dijelu nije utvrđen kraj nasipa.
- Zanimljivo je da se u pretpostavljenom središnjem dijelu nasipa, u dubljim slojevima, osim rimskodobnog keramičkog materijala uglavnom javlja i prapovijesni materijal, a riječ je većinom o ulomcima keramičkih posuda iz željeznog i brončanog doba. Istraživanja su financirana sredstvima Ministarstva kulture, Splitsko-dalmatinske županije (program sufinanciranja projekata arheološkog turizma) i Grada Kaštela - navode iz Muzeja grada Kaštela.
U ime muzeja voditelj istraživanja bio je Vedran Katavić, uz kojega su u istraživanjima sudjelovali Ante Jureškin, Dajana Popović Dageta i Ivan Šuta. Od vanjskih suradnika sudjelovali su arheolog Miroslav Gogala iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Neven Lete iz Instituta za pomorsku baštinu Ars Nautica, Nikola Šolić i Marko Polić iz ronilačkog kluba Rostrum te studentice arheologije Mirela Grgić i Gea Puljas.
Posjetimo, Barbarinac ukupne je površine 6.482 metara kvadratnih i ima bogatu prošlost koja, sudeći po nalazima arheologa, seže sve do prapovijesti.
Ono što je poznato je da je u 15. stoljeću bio u vlasništvu splitske plemićke obitelji Cambi, a tada se nazivao Skradenik. Na njemu se nalazila crkvica svetog Martina, kuća te pristanište za Split. Prema zapisima iz 1525. godine na otočiću se nalazio kaštel kojeg je vjerojatno početkom 16. stoljeća izgradila obitelj Kuparić, a pružao je zaštitu od Turaka stanovnicima srednjovjekovnog sela Smoljevac.
Foto: MGK
