KAŠTELA SUDJELUJU U IZBORU ŽUPANA
Ove nedjelje, 30. svibnja, u 432 grada i općine, odnosno na 5.496 biračkih mjesta u Hrvatskoj, provest će se drugi krug lokalnih izbora, u kojem će građani s pravom glasa birati 87 općinskih načelnika, 56 gradonačelnika, 14 župana te gradonačelnika Zagreba. Iako su gradonačelnika izabrali u prvom krugu, na birališta će i Kaštelani koji imaju priliku glasovati za župana Splitsko-dalmatinske županije u narednom četverogodišnjem mandatu.
Na 21 biračkom mjestu u Kaštelima, građani će moći odlučiti žele li povjerenje dati kandidatu Hrvatske demokratske zajednice Blaženku Bobanu ili kandidatu Socijaldemokratske partije Ranku Ostojiću.
U prvom krugu izbora ova dva kandidata dobila su najviše glasova, među šest kandidatura u županiji. Bobanu je glas u prvom krugu izbora glas dalo 39,53 posto, a Ostojiću 17,51 posto birača izašlih na izbore.
U samim Kaštelima građani koji su glasovali, kandidatu HDZ-a dali su 45,51 posto, a SDP-ovom kandidatu 13,09 posto.
Važno je napomenuti da sve predizborne aktivnosti i promidžba prestaju noćas, u petak, točno u ponoć, kada započinje izborna šutnja. Biračka mjesta otvaraju se u nedjelju u 7 sati, a zatvaraju u 19 sati, kada izborna šutnja prestaje.
- Za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenog kandidata ili kandidacijsku listu, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Državno izborno povjerenstvo poziva sudionike drugog kruga glasovanja i ponovljenih izbora te druge fizičke i pravne osobe da se u vremenu izborne šutnje suzdrže od:iznošenja i obrazlaganja izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka i fotografija kandidata u medijima, postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka, pozivanja na glasovanje za pojedine izborne sudionike, upućivanja telefonskih poziva, SMS poruka ili elektroničke pošte biračima,postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video clipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, kao što su Facebook, Twitter i ostale te bilo kojih drugih aktivnosti koje bi predstavljale izbornu promidžbu – stoji u priopćenju Državnog izbornog povjerenstva.
Povrede izborne šutnje prijavljuju se općinskim, gradskim i županijskim izbornim povjerenstvima, a za kršenje izborne šutnje predviđene su kazne od 3.000 kuna za fizičke osobe, do 30.000 kuna za kandidate pa sve do 500.000 kuna za pravne osobe.