Kako nijednom predizbornom vremenu nije strana prodaja predizbornih „slatkiša“, često i u obliku neinventivnih „performansa“ i preskakanja žica, smatram da javnosti treba predočiti činjenice kako bi građani sami procijenili, ima li nade da šetnica uskoro dođe do Kaštel Sućurca?.
Ne treba ponavljati da je prostor bivše tvornice Jugovinil onemogućio šetnicu duž obale, odnosno javnu komunikaciju između Kaštel Gomilice i Kaštel Sućurca, a da se njenim zatvaranjem, netransparentnom i sumnjivom privatizacijom stanje nije promijenilo, dapače se pogoršalo za građane grada Kaštela. Zadržavanjem nadležnosti Lučke Uprave Split nad prostorom pomorskog dobra s formalnim statusom „Luke otvorene za javni promet međunarodnog značaja“ u kojoj se vršio iskrcaj opasnog tereta vinilklorid monomera, dodatno je otežalo bilo kakvo planiranje i/ili realizaciju šetnice duž obale kroz međunarodnu teretnu ili putničku luku.
Iako je GUP-om grada Kaštela već 2006.g planirana prenamjena iz tvorničkog sadržaja u Luku posebne namjene, Lučka Uprava Split je ostala i dalje nadležna na tim prostorom i na svaki daljnji prijedlog Prostornog Plana grada Kaštela višeg i nižeg reda, LU Split je stavljala službenu primjedbu.
Procedura prenamjene je bila zahtjevna i duga, a u praksi sprovedena prvi puta u Republici Hrvatskoj. Trebalo je mnogo struke, razgovora i obrazlaganja korisnosti kako za grad Kaštela tako i za Županiju Splitsko – Dalmatinsku i Republiku Hrvatsku. Razumijevanjem trenutnog sastava članova Upravnog Vijeća LU Split i njenog Ravnatelja Vice Mihanovića tzv. Bazen A je izdvojen iz nadležnosti Lučke Uprave Split čime su se stekli uvjeti, da na tom prostoru ne bude Luka otvorena za javni promet međunarodnog značaja već Luka posebne namjene u kojoj je kopneni dio od cca 53.000 m2 u cijelosti definiran važećim UPU-om kao javna zelena površina sa gradskom šetnicom. To je bila glavna prekretnica cijele pozadine.
Upravo se, vođeni ovim primjerom nedavno ostvarilo i Luci Rijeka gdje je veliki dio luke, prenamijenjen iz Luke otvorene za javni promet međunarodnog značenja u Luku posebne namjene, Luku nautičkog turizma, Porto Baroš. Da građani lakše razumiju, a to nam je bio i glavni argument u razgovorima u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i sa Lučkom upravom Split, u jednoj i drugoj opciji po pitanju vrste luke, status vlasništva se ne mijenja, veličina prostora ostaje ista, uvijek u vlasništvu Republike Hrvatske, a po Ustavu RH privatizacija nije dozvoljena.
Nakon toga, nastavljeno je sa upravnim postupkom ishodovanja Lokacijske dozvole za cijeli prostor što zahtjeva vrlo složen postupak ispunjenja svih zakonskih uvjeta prenamjene iz jednog „zagađenog“ prostora bivše tvornice u javni rekreacijski prostor sa šetnicom duž obale. Skoro cijeli prostor od cca 53.000 m2 kopna je deponirani pepeo iz termoelektrane koja je radila na prostoru Jugovinila, a koji u pojedinim „džepovima“ ima i povišenu radioaktivnost, zbog čega je prostor i bio označen kao jedna od 9 crnih točaka zagađenih prostora u RH. To je poruka i onima koji bi izvodili performanse i teškom mehanizacijom „bagerima“ pred izbore krenuli na nesanirani prostor buduće šetnice.
Dokaz da nama to nije puko predizborno obećanje već skupo i stručno zahtjevno i vremenski ograničeni postupak, kojim bi do kraja ove godine mogla biti završena Studija o utjecaju na okoliš za zahvat „Luka nautičkog turizma – Kaštel Sućurac“.
Da pojasnimo, slijedom usvojenih prostornih planova kojima su definirani koraci, koje je potrebno poduzeti u pogledu sanacije prostora ex-Jugovinila, pristupilo se izradi Plana sanacije.
Definirana je svrha i kriterij sanacije, procjena rizika, prijedlozi modela sanacije te su propisane mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja osoba koje će provoditi sanaciju, kao i mjere zaštite stanovništva i okoliša od ionizirajućeg zračenja tijekom provedbe sanacije. Planom je dat i prijedlog potrebnih aktivnosti nakon provedbe sanacije, posebno u smislu praćenja stanja okoliša.
Kao rezultat izuzetno razrađenog elaborata, Plan sanacije u upravnom postupku je odobren od strane Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Sektor za radiološku i nuklearnu sigurnost, Nehajska 5, 10 000 Zagreb.
Trenutno su u tijeku stručni i zahtjevni postupci izrade Studije o utjecaju na okoliš za zahvat kopnenog dijela od cca 53.000 m2 koji je važećim UPU-om definiran kao javna zelena površina sa gradskom šetnicom uz paralelno provođenje sanacije prostora, a koje se planira izvesti na kopnenom i morskom prostoru ex-Jugovinila. Treba naglasiti i kako je prije pokretanja postupka Studije o utjecaju na okoliš, provedena Prethodna ocjena prihvatljivosti navedenog postupka za ekološku mrežu, gdje je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo Rješenje o prihvatljivoj izvedivosti planiranog postupka za ekološku mrežu. Konačno, sve ove radnje preduvjet su da bi se prostor koji je definiran važećim prostornim planovima priveo svrsi.
Legitimitet poslovne ozbiljnosti, skore realizacije šetnice duž obale i javne zelene površine do Kaštel Sućurca leži u činjenici da su postojeće prometnice sa šetnicom od vatrogasnog doma u Kaštel Gomilici do granice sa Kaštel Sućurcem, kao i pristupno/spojna cesta kod Dječjeg vrtića u Kaštel Gomilici izgrađene i predane u vlasništvo Gradu Kaštela s pravomoćnom uporabnom dozvolom. Prostor izgrađenih javnih prometnica u Kaštel Gomilici je cca 700m, a isto toliko se očekuje na spomenutom prostoru u Kaštel Sućurcu.
Građanke i građani tog dijela Kaštela koji se koriste tim prostorom znaju kako je izgledao taj prostor prije nego je napravljena Marina Kaštela. Na prometnicu i šetnicu se naslanjaju zimski bazen i jedriličarski sportski centar. Bitno je, te mi je drago što su sugrađani dobili mogućnost poslovanja turizmom, te su tim iskorakom porasle vrijednosti nekretnina.
Marina Kaštela je samostalno financirala pristupne prometnice, šetnice, javne zelene površina na korist grada i građana Kaštela, te tako izgrađeni i uređeni prostor dala na korištenje i u trajno vlasništvo grada Kaštela i RH.
Cijeli projekt planiramo nastaviti, a postojeću prometnicu sa šetnicom spojiti s novom prometnicom sa šetnicom i novim zelenim površinama te javnim rekreacijskim zonama u Kaštel Sućurcu.
Zato tvrdim da šetnica duž obale do Kaštel Sućurca nije predizborno obećanje, već ozbiljan skup stručan i financijski angažman privatnog investitora. Napominjem da će sve to kao i ovo do sada što smo napravili ostati u vlasništvu grada Kaštela i/ili Republike Hrvatske.
S ciljem istinitog informiranja građanki i građana grada Kaštela i usporedbe ovog projekta s projektom Zapadne obale grada Splita: sve odrađeno projektom prometnica, uređenja šetnica duž obale i javnih zelenih površina nije financirano iz proračuna grada Kaštela!!!
1. Izvršena ulaganja u periodu od 2015.g. do 2018.g. POMORSKO DOBRO u vlasništvu RH |
||
Red.br. |
Naziv investicije |
Vrijednost u HRK-a |
1. |
Poslovni centar s bazenom |
28.078.583,76 |
2. |
Jedriličarski klub |
18.416.554,00 |
3. |
Plato Jedriličarskog kluba |
2.059.977,49 |
4. |
Trafostanica |
738.476,46 |
5. |
Obala Jedriličarski klub |
5.256.175,69 |
6. |
Šetnica |
2.210.123,69 |
7. |
Prometnica |
553.350,75 |
8. |
Marina-obalni dio |
8.020.436,97 |
|
U K U P N O: |
65.333.678,81 |
2. Izvršena ulaganja u periodu od 2009.g. do 2020.g. VAN POMORSKOG DOBRA prešlo u vlasništvo Grada Kaštela |
||
9. |
Izgradnja prometnice sa šetnjicom |
4.196.177,72 |
10. |
Javni parking i spojna prometnica |
1.000.000,00 |
|
U K U P N O: |
5.196.177,72 |
1+2 |
U K U P N O: |
70.529.856,5 |
Na sva ulaganja navedena u gornjoj tablici u proračun RH uplaćen je iznos od cca 16.5000.000,00 kn PDV-a.
Po svemu izgrađenom se može prošetati, a svi iznosi se mogu provjeriti kod nadležnih institucija.
Obrazloženo nije predizborno obećanje već ozbiljan i zahtjevan projekt od izuzetne važnosti za sve generacije grada Kaštela i grad Kaštela.
S poštovanjem svima,
Joško Berket