VINKO MILAT, SAVJETNIK MINISTRA POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA
- Još prije nekoliko godina Hrvatska je izvozila i tisuću vagona vina godišnje, prije dvije godine, 2004. izvezla je pola od toga - 524 vagona, a lani polovicu od te preostale polovice - tek 295 vagona vina. Iste te 2005. godine, kad nismo izvezli ni 300 vagona, uvezli smo čak 1337 vagona vina - kaže za Slobodnu Dalmaciju Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Nekada je prošek za splitsko-kaštelansko područje bio vrijedan proizvod i značajan izvor prihoda. Kako se    tradicionalnom proizvodnjom ne mogu zadovoljiti  potrebe današnjeg tržišta, prošek se počeo raditi s dodatkom vinskoga alkohola, vinskoga destilata ili iz koncentriranog mošta.

Natjecanje "Birajmo najbolji maslinik i vinograd" Splitsko-dalmatinske županije održat će se po 16. put, u organizaciji Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Splitsko-dalmatinske županije i Ekološke udruge "Lijepa naša Kaštela". Svi zainteresirani vinogradari i maslinari mogu se prijaviti u najbližu ispostavu županijske poljoprivredne savjetodavne službe.

U nedjelju 10.rujna 2006. u prostorijama PZ Kaštelacoop u Kaštel Starome održano je zanimljivo predavanje pod nazivom 'Istraživanje autohtonih sorata vinove loze u Kaštelima'. Predavači su bili naši eminentni stručnjaci sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu; prof.dr.sc. Jasminka Karoglan - Kontić, prof.dr.sc. Ivan Pejić, prog.dr.sc. Edi Maletić i mr.sc. Goran Zdunić sa Instituta za jadranske kulture iz Splita.

U tipičnoj atmosferi starog Kaštelanskog dvora Udruga ljubitelja vina i vinskih proizvoda Kaštelanski Crljenak organizirala je usporednu degustaciju tri dalmatinska bijela vina i to vino sorte Bogdanuša, sorte Vlaška i vino sorte Maraština Rukatac.

U romantičnom ambijentu stare kaštelanske balature održana je naslijepo degustacija različitih vina autohtonih dalmatinskih sorata. Ispred nekolicine kaštelanskih ugostitelja, obrtnika, zadrugara uglavnom ljudi koji su od rođenja povezani sa vinom i vinovom lozom, prezentirane su kvalitativne mogućnosti vina od sorte Vlaška.

KAŠTELANSKI NEZAVISNI VIJEĆNIK IVAN KOVAČ MATELA TRAŽI OD GRADA
Nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Kaštela Ivan Kovač Matela izrazio je negodovanje činjenicom da na brojna vijećnička pitanja upućena resornim službama Grada ne dobiva odgovore. Na njegove upite odgovara se nepotpuno i neodređeno, a odgovore koje dobije, nakon mjesec, dva zakašnjenja nitko službeno ne potpisuje niti ovjerava.

Goran Zdunić je u svom magistarskom radu proveo istraživanje kaštelanskih sorata vina koje se odnosilo na ispitivanje podrijetla, rasprostranjenosti, sinonima i praktičnih iskustava a provedeno je temeljem pregleda literature i anketiranjem proizvođača. U daljnjem tekstu možete pročitati te se bolje upoznati sa kaštelanskim sortama kao što su: Babica, Dobričić, Glavinuša, Ljutun, Mladenka, Ninčuša, Rogoznička, Vlaška, Plavac mali, Maraština.

U Kaštelima, ima ih sedam, uvijek je bilo dobra vina, pače ga je bilo, kažu jedni, ka nigdi na svitu. I bivalo ga je i onda kad bi urod podbacio, kad bi kru­pa obila grožđe, kad bi pero­nospora potrgala sve i prije jematve... Ovdje su bačve vazda bile pune, kako o Božiću tako i o Uskrsu i po Sv. Iliji. U Kaštelima, pri­povijedaju gostioničari koji su se otamo opskrbljivali vinom, bačve se nikada nisu praznile.

ČUVENI AMERIČKI VINAR MILJENKO GRGIĆ FINANCIRAO PODIZANJE ZNAMENA U KAŠTELIMA
U Kaštelima je, na predjelu Gospe Stomorije, u sklopu Biblijskog vrta, zasađen neobičan vinograd. U 12 redova posađeno je po isto toliko vinovih loza, a osim autohtonih kaštelanskih sorti — crljenka kaštelanskog (zinfandela), ninćuše, glavinuše, jutuna i babice — u vinogradu rastu i sorte koje se smatraju najbližim srodnicima crljenku: plavac mali, dobričić, crljenak viški, rogoznička (babić), vranac, drk i plavina.

Iz 'Večeri dalmatinskih vina' dobili smo interesantne podatke o vinima iz Kaštela, ovaj put iz prošlosti (1941.godina). Naime, te su godine talijanske vlasti provele prikupljanje uzoraka i ispitivanje vina za sljedeća područja:

OK, bezbroj puta ste već čuli priču o Dalmatincu koji je iz siromašnog sela otišao u Ameriku, ostvario američki san i postao tako uspješan da za njega zna cijela Kalifornija. Ali ova priča je, iako slična, sasvim posebna. Za Dalmatinca iz ove priče dugo se nije znalo odakle potječe, a kako je bivao sve popularniji (nema, recimo, hollywoodskog glumca koji se nije s njim družio) tako je i misterija njegova porijekla sve više budila maštu poklonika.

Kao što smo već pisali u organizaciji PZ-a Kaštela Coop i Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela 'Bijaći' u nedjelju je održana treća po redu Večer kaštelanskih vina. Prikupljanje uzoraka vina, njih 73, provedeno je u tri kategorije, bijela vina, opoli i crna vina. Uzorci vina su ocjenjivani metodom sto bodova, koju je preporučio Međunarodni ured za vinovu lozu i vino. Ovom prilikom Vam donosimo poredak ocjenjivanih vina kao i popis vinara...

TREĆI PUT ODRŽANA VEČER KAŠTELANSKIH VINA
KAŠTEL STARI - U organizaciji PZ-a Kaštela Coop i Društva za očuvanje kulurne baštine Kaštela 'Bijaći' održana je treća po redu Večer kaštelanskih vina. Prikupljanje uzoraka vina, kojih je ove godine bilo 73, provedeno je u tri kategorije, i to bijela vina, opoli i crna vina.
— Uzorke vina ocjenjivali smo metodom sto bodova, koju je preporučio Međunarodni ured za vinovu lozu i vino — kazao nam je mr. Goran Zdunić iz Instituta za jadranske kulture Split.

PROJEKT Oživljavanje starih sorti grožđa
Senzacionalno otkriće od prije tri godine o tome kako je poznata američka sorta vinove loze zinfandel zapravo isto što i kaštelanski crljenak zasad su najmanje iskoristili sami Kaštelani.

Imena ninčuša, ljutun, glavinuša malo govore običnim potrošačima vina, a još su rjeđe čuli za primjerice mladinku, vlašku, rogozničku, babicu ili dobričić. No prije stoljeća i pol ova imena i te kako su mnogo značila među težacima i trgovcima vina u Dalmaciji, posebno u okolici Kaštela i na splitskom području. Od nekih sorata (glavinuša, dobričič) pravio se nadaleko poznati dalmatinski prošek koji se izvozio u Francusku, a francuski trgovci, zbog činjenice da su francuske vinograde već bile poharale trsna uš, pepelnica i peronospora, izvozili su dalmatinski prošeku Sjedinjene Države.

PZ Kaštelacoop predano su se prihvatili obnove vinograda autohtonih kaštelanskih sorti, posebno gotovo izumrlog crljenka, a svoje nasade vinovom lozom, da se ne bi oštetili, znaju obraditi i konjskim plugom. Čelni čovjek te kaštelanske zadruge, koja vuče korijene od 1903. godine, dipl. ing. Ante Vuletin nastoji oživjeti gotovo izumrlo vinogradarstvo na području između Splita i Trogira

Otkriće da je čuveno vino zinfandel pretka našlo u kaštelanskom crljenku već je obišlo svijet, no priča o tome odnedavno je postala još zanimljivija: davno presovani list loze mogao bi potvrditi pretpostavke da je zinfandelov predak vino tribidrag koje su pili i Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić i Matija Ivanić. Prva DNK analiza nije uspjela, no uvjerenje znanstvenika da se radi o identičnoj lozi trebao bi potvrditi novi, složeniji i skuplji postupak
 
 

Uvjeti korištenja    Korištenje kolačića    Kontakt    Marketing
Copyright © 2024. Portal grada Kaštela. Sva prava zadržana.

www.crljenak.com