Hrvatski vinari su u 30 godina stvorili gotovo nemoguće. Redovito osvajaju zlatne medalje na prestižnim natjecanjima, kao što su Decanter i izvoze vina u prestižne restorane sa Michelin zvjezdicama!
Iako je berba 2024. godine bila jako specifična i do sada najranija u povijesti Europe, jer su neki imali berbu još početkom kolovoza, to nije utjecalo na kvalitetu Crljenka. Imamo jako dobre rezultate, kazao je vinski edukator i sveučilišni profesor Daniel Čečavac, jedan od hrvatskih vrhunskih sommeliera, koji je na ovogodišnjem ZINFEST-u održao „Masterclass – Zadnja berba Crljenka“.
Kušalo se 14 uzoraka Crljenka s područja Kaštela, ali i sa samoga juga zemlje, konavoskog vinogorja i iz Komarne, pa sve do unutrašnjosti zaleđa Šibenika, ali i s Pelješca.
- Dobili smo pregršt različitih stilova i različitih filozofija vinara. Kad gledamo horizontalno kušanje, kad kušamo toliko vina iz jedne berbe, možemo vidjeti i stilistiku samoga vinara i filozofiju. To je vrlo edukativno, kako za samo tržište, za struku, a tako i za same vinare - kazao je ostalim Čečavac i dodao da su ovakvi susreti vinara potrebni, kako zbog razmijene iskustava, tako i zbog marketinga gdje treba imati jasan stav o nazivu Crljenak, Tribidrag ili Zinfandel.
- Iako uživamo u tom imenu Tribidrag, koje je jasno prihvaćeno od visokog vinskog autoriteta Jancis Robinsona 2012. godine kao glavno ime za tu sortu, a sve ostalo su zapravo sinonimi, gdje je Robinson posvetio skoro šest stranica toj sorti. Mnogo više nego nekim eminentnim sortama u svijetu. I to je nekakva poruka – dodaje Čečavac.
Iako je Crljenak prastara sorta, on je potpuna novina kod nas, jer je riječ o mladim vinogradima, pa samim tim i o mladim vinima.
Čečavac: Hrvatski vinari su u 30 godina stvorili gotovo nemoguće
- Većina vinara je zasadila tu sortu negdje 2007., 2008. do 2010. godine. Znači, govorimo o vinima koja su dosta mlada, govorimo o vinogradima koji su još dosta mladi i o vinogradima koji će sigurno u naredno vrijeme još davat kvalitetniji rod. Zaključak je da je berba Crljenka 2024. bila vrlo zahtjevna, sušna i jedna od najranijih u povijesti. Unatoč svemu tome, imali smo 14 jako finih uzora, svaki je bio drugačiji od svakoga i dosta njih pokazuje vrlo visok potencijal održavanja – kazao je Čečavac i dodao da tržište „traži“ pitkija vina, ali opet zrela i balansirana.
- Kad gledamo kontekst vinske svjetske proizvodnje, neke vele sile kao što je Francuska, gdje imamo butelje koje su preko 200 godina stare, onda moramo biti jako ponosni, jer su u 25-30 godina, koliko traje hrvatsko moderno vinarstvo, vinari stvorili gotovo nemoguće. Osvajamo redovito zlatne medalje na prestižnim natjecanjima kao što su Decanter. Izvozimo vina u prestižne restorane po tri Michelin zvjezdice. Prepoznata su nam vina u svijetu. Naravno, to su jako male količine, međutim kad gledamo prosjek kvalitete jedne zemlje, Hrvatska je tu u samom vrhu – navodi Čečavac i dodaje da je povezivanje vinara iz regije nužno jer smo kap u oceanu, obzirom na količine Crljnka.
- Mi smo kap u oceanu, kada govorimo o nekakvim količinama našeg Crljenka. Otprilike imamo 80 hektara u Dalmaciji, a u Kaliforniji je 20 tisuća hektara. U Makedoniji je tisuću hektara Crljenka. Ono što bi sugerirao je da se hrvatski vinari povežu s drugim vinarima iz regije koji rade vino iste sorte. Znači govorimo o vinarima iz Crne Gore, Makedonije, iz Apulije, iz Kalifornije. I onda tu stvorimo neku priču. Za ozbiljniji marketing treba dosta rada i ulaganja – zaključio je.
Foto: Ivana Topić
